On je, u intervjuu za PR Centar, analizirajući član 45. Ustava Crne Gore u kojem se navodi da su izbori slobodni i neposredni, a da je glasanje tajno, kazao da izbori nisu slobodni jer, kako je pojasnio, postoje pravosnažne presude za kupovinu ličnih karata.

„Imamo otkupne stanice za kupovinu glasova. Imamo, posebno na posljednjim lokalnim izborima, pritiske poslodavaca na zaposlene u javnom i privatnom sektoru, u dijelu neizlaska na izbore, zbog lakšeg načina kontrole“, istakao je Bečić.

U Crnoj Gori, kako je dodao, izbori nisu neposredni, na način na koji nalaže savremena demokratija, ali su, kako je kazao, u prethodnom periodu napravljeni određeni pomaci.

„Nekada su bile zatvorene liste u onom izuzetno strogom formatu, gdje je partija, nakon izbora, odlučivala ko će biti njeni poslanici, a svi su bili ravnopravni, bez obzira koje su mjesto pokrivali na izbornoj listi. Kasnije je to djelimično unaprijeđeno time što je izborna lista učinjena kao imperativna i poslanici i odbornici su bili po redosljedu sa izborne liste. Ali definitivno da je to daleko od onoga što mi smatramo neposrednim načinom izbora u savremenim demokratijama“, kazao je Bečić.

On je rekao da je način izbora zakonodavne vlasti, a time i izvršne vlasti, „u suprotnosti sa osnovnim ustavnim načelima“.

„Treći dio člana 45. Ustava Crne Gore govori o tajnosti glasanja. Nakon uvođenja ovog flomaster inžinjeringa vladajućih partija, koji je bio dominantan na nekoliko posljednjih lokalnih izbora, definitivno da imamo suprotnost i sa tim dijelom člana 45. Ustava“, rekao jeBečić.

Program Demokratske Crne Gore, kako je istakao, definiše da se Demokrate zalažu za uvođenje otvorenih partijskih lista i preferencijalno glasanje, kao i za, kako je dodao, neposredan izbor gradonačelnika.

„Što se tiče Demokrata, tu se kuca na otvorena vrata. Mi to podrazumijevamo i potpuno smo otvoreni i spremni da, u okviru izmjena izbornog zakonodavstva, razgovaramo o uvođenju otvorenih lista. To je jedan složen proces, koji zahtijeva kontinuitet i veliku predanost političara i eksperata. I ono što je ključno, da biste došli do finala, potrebne su dvije trećine poslanika u Skupštini Crne Gore. Tako da zahtijeva jedan širi društveno-politički konsenzus“, objasnio je Bečić.

On je kazao da nije primijetio da, u stavovima opozicionih partija, postoji protivljenje otvorenim listama.

„Čak sam primijetio afirmaciju u manjem ili većem obliku. Ali vladajuće partije su, do sada, u javnim istupima, bile dosta rezervisane u odnosu na to pitanje. Tako da loptica nije u dvorištu opozicije, koja je tu jasna. Loptica je u dvorištu vladajućih partija, koje su, makar do sada, rezervisane u odnosu na taj stepen demokratičnosti izbornog procesa i njegovo unaprjeđenje“, smatra Bečić.

Prema njegovim riječima, izbori u Crnoj Gori nisu fer i slobodni zbog toga što, kako je naveo, „imamo Aferu Snimak, prebijanje poslanika, odbornika i aktivista opozicionih partija, zarobljen Javni servis, nefunkcionalnu Državnu izbornu komisiju, nesređen birački spisak, nesređenosti u dijelu registara prebivališta i boravišta“.

„U odgovoru na ova pitanja i u rješenju u odnosu na ove probleme leži ključ za stvaranje uslova za slobodne i fer izbore. A uvođenje otvorenih lista je doprinos ukupnoj demokratiji, ali i unutarpartijskoj demokratiji“, smatra Bečić.

Otvorene liste bi, kako je rekao, donijele mnogo veći stepen aktivizma poslanika i odbornika, „jer bi bili svjesni da njihova politička sudbina zavisi od građana“.

„Sa druge strane, taj veći stepen nezavisnosti samih poslanika i odbornika bi nalagao organima partije da traže mnogo veći konsenzus u odnosu na osjetljiva pitanja, prije nego što izađu sa konkretnim predlozima. Mislim da bi taj sistem vodio jačanju kontrolne uloge i nadzorne funkcije samih parlamenata na državnom i lokalnom nivou“, kazao je Bečić.

Uvođenje otvorenih lista bi dovelo do, kako smatra, poželjnog demokratskog konflikta između predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti iz iste partije, jer bi, kako je rekao, imali autonomiju.

“Taj sistem bi bio pozitivan za unutarpartijsku demokratiju i tu nema dileme. Ta gradacija kvaliteta i sistem vrednovanja bi dolazili od strane onih koji su nosioci suvereniteta. Građani bi davali riječ, a ne rukovodstva partije i organi partije”, pojasnio je Bečić.

Otvorene liste bi, kako je ocijenio, “relaksirale” one lidere političkih partija koji nemaju skrivene namjere, zbog toga što je, kako je dodao, najsloženiji i najzahtjevniji proces “kada jedan čovjek treba da napravi gradaciju u stotinama i stotinama kvalitetnih kadrova i saradnika u samoj partiji”.

“Tako da, za one lidere koji nemaju skrivene namjere, uvođenje otvorenih lista bi dovelo do relaksacije, a ne kako se negdje predstavlja do smanjivanja njihove moći”, kazao je Bečić.