Memorandumom kojem je Vlada nedavno dala "zeleno svjetlo", a koji je potpisalo Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Norveškom narodnom pomoći (NPA) i koji se odnosi na program Oslobađanje zemljišta u području koje je kontaminirano ostacima kasetne municije u Crnoj Gori, precizirano je da se radi o takozvanom humanitarnom deminiranju čišćenju ostataka kasetne municije na teritoriji Golubovaca, Tuzi i Rožaja, a za što su Norvežani izdvojili više od milion eura.

“Svi dijelovi zemlje koji su bili pogođeni bombardovanjem kasetnim bombama odavno su vojno razminirani, a veliki dio i humanitarno. Poslije vojnog razminiranja može da ostane određeni postotak neuklonjenih minsko-eksplozivnih sredstava, ali poslije himanitarnog ne smije ostati ništa, čak ni djelovi minskoeksplozivnih sredstava”, objašnjava za Pobjedu stručnjak za eksplozive Radovan Popović, nekadašnji službenik policije.

On naglašava da je najugroženije Golubovačko polje, koje se prostire na teritoriji i Golubovaca i Tuzi.

“Ta zona koja je tokom bombardovanja bila zasuta kasetnim bombama vojno je razminirana još davno. Humanitarno razminiranje, međutim, nikada nije urađeno. Skupo je i mi za taj posao nijesmo imali novca”, kaže Popović.

Iako je nakon vojnog razminiranja ostala po neka kasetna bomba ili njeni djelovi, srećom, nije bilo tragičnih posljedica po mještane koji bi naišli na njih.

Prije akcija razminiranja u Rožajama je, u martu 1999. godine, stradao jedan dječak, a dvojica ranjena, kada su u šumi naišli na kasetnu bombu.

“U nekoliko navrata uništavane su kasetne bombe koje su mještani pronalazili nakon vojnog razminiranja”, dodaje on.

Vojno razminiranje Golubovačkog polja, kaže on, dijelom je uradila vojska, a dijelom policija.

“Što se tiče Rožaja, tamo je rađeno i humanitarno razminiranje, ali je ostao jedan dio koji nije u potpunosti očišćen. Dio posla radio je MUP, a dio jedna bosanskohercegovačka firma”, prisjeća se Popović.

Izvor:Pobjeda