- Rast cijena proizvoda i usluga ne prati i rast zarada, te na taj način, iz dana u dan, pada kupovna moć stanovništva – kazali su iz USSCG Pobjedi.

Pobjedini sagovornici upozoravaju da iako Crna Gora bilježi posljednjih godina ekonomski rast, to se ne reflektuje na povećanje zarada. I posljednji podaci pokazuju da je u prvom kvartalu ove godine realna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosila 4,5 odsto.

 - Način kako su zarade limitirane poznat je samo Vladi i ministrima koji kreiraju politiku zarada. Rast BDP obično ima pozitivne rezultate na zarade, no kod nas to nije slučaj – rekao je Lekić.

On je upozorio da kod politike zarada zaposlenih u javnom sektoru nema planiranih povećanja, koja prate rast BDP ili nekih drugih parametara.

- U politici zarada nema jasnih parametara koji će uticati i na njihovo povećanje, već je to samo slobodna procjena Vlade, koja na početku svake godine govori kako nema prostora za povećanja, dok istovremeno rastu ukupna zaduženja i zamrzavanja plata. Tako da zaposleni ne vide benefite rasta privrede - istakao je Lekić.

Prema njegovim riječima, sve ovo pokazuje da plate tapkaju u mjestu i da se pohvale o rastu privrede ne reflektuju i na zarade zaposlenih.

- Preduslovi za povećanje plata su odavno ispunjeni, ali to očigledno nije prioritet. Kada pogledamo koliko su zarade rasle u posljednjih pet godina, vidimo da tu nema pomaka, što znači da je kupovna moć u stalnom padu – kazao je Lekić.

Sindikalci smatraju da je dobro što u Crnoj Gori imamo trend rasta BDP-a, ali navode da taj trend mora da prati i rast standarda zaposlenih i građana.

 - Logičan i očekivani efekat je kada više proizvodite, više i prihodujete, kako na nacionalnom tako i na ličnom nivou. Na žalost, to već odavno nije slučaj kod nas I pored zvaničnog rasta BDP-a nama rastu javni dugovi, pa opet nema prostora za očekivano povećanje zarada – rekli su predstavnici USSCG. Oni dodaju da takva ekonomska politika hitno mora da se promijeni.

- Jer prostora za povećanje zarada ima ukoliko sa društvenim bogatstvom budemo gazdovali domaćinski, a državne institucije počnu da odgovornije i profesionalnije obavljaju svoj posao i implementiraju zakonska rješenja – poručeno je iz USSCG.

Predstavnici ove sindikalne organizacije poručuju da minimalna zarada mora da se poveća i da za to postoji više razloga.

- Ključni i sam po sebi dovoljan razlog je činjenica da minimalna zarada od 193 eura ne pokriva ni apsolutnu nacionalnu liniju siromaštva, koja u Crnoj Gori nije objavljivana od 2013. godine, kada je iznosila 186,45 eura, a kamoli svrhu zbog koje je uvedena – kazali su predstavnici USSCG.

Oni su naveli da je svrha minimalne zarade, koja se dobija za puno radno vrijeme i prosječan radni učinak, da omogući regeneraciju utrošene radne snage, a to podrazumijeva dovoljno sredstava za stanovanje, hranu, odjeću, pokućstvo, kulturnu nadgradnju...

- Osim toga, kod nas je minimalna zarada manja od 40 odsto od prosječne zarade, dok je svuda u regiji 50 odsto ili više od prosječne zarade – podsjetili su sindikalci. I Lekić smatra da bi se minimalna zarada trebala povećati, prvenstveno iz razloga što, kako tvrdi, veliki broj privrednih subjekata isplaćuje minimalne zarade, a na crno, bez poreza i doprinosa, isplaćuju razliku do ugovorene plate.

 - To nije dobro ni za zaposlene ni državu, osim za poslodavce. Poslije se čudimo što penzioni fond ima stalni manjak sredstava i potrebu da Vlada stalno interveniše iz budžeta. Do kada ćemo biti lideri u Zapadnom Balkanu sa ovim trendom zarada, pitanje je na koje Vlada treba da odgovori, već sa usvajanjem narednog budžeta, a sada se polako vrše pripreme za novi budžet – zaključio je Lekić.

Pobjeda