Koprivica: Nema povjerenja građana u sudstvo
Momo Koprivica

Bez dobrog pravosuđa nema vladavine prava

Koprivica: Nema povjerenja građana u sudstvo

Bez dobrog pravosuđa nema vladavine prava i ekonomskog napretka. Od kvaliteta funkcionisanja pravosuđa bitno zavisi funkcionisanje države i društva u cjelini, kazao je Momo Koprivica, potpredsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore.

"Izvještaji Sudskog i Tužilačkog savjeta stavljaju akcenat na formu, a ne na suštinu. Suština nažalost ne leži u onome što je napisano, nego u onome što nije napisano. No, nema te statistike koja može sakriti golim okom vidljivu nepravdu i visok stepen nepovjerenja građana u pravosuđe", kazao je Koprivica.

Bez nepristrasnog dijeljenja pravde, kako navodi Koprivica, nema povjerenja građana u sudstvo. Još je u 17. vijeku Džon Lok definisao formulu: "Jedno pravilo mora podjednako da važi i za bogatog i za siromašnog, i za miljenika dvora i za seljaka za plugom."

"Da u Crnoj Gori ne važe ista pravila za sve, da nijesu svi jednaki u pravima i obavezama, da ruka pravde ne stiže sve i da sudstvo tu nažalost ništa ne pomaže, govori i to što se u slučaju Svetozara Marovića i njegovog sina bacaju pod noge i ne izvršavaju sudske odluke", istakao je.

O istom fenomenu nepravde i selektivne primjene prava, kako je on kazao, govori i to što je preduzeće "Pomorski saobraćaj" u vlasništvu braće Ban nekažnjeno i nekažnjivo ignorisalo pravosnažne presude Apelacionog suda koje se tiču njihove ugovorne obaveze da dostavljaju mjesečne ostvarene realizacije na liniji Kamenari-Lepetani koju monopolski drže i prihoduju.

Upravo zbog toga, kako kaže, ne treba da čudi što prema istraživanju jedne relevantne NVO svega 34% građana ima povjerenje u sudstvo ocjenjujući ga kao veoma ili uglavnom dobro, a čak 48% ocjenjuje ga kao veoma ili uglavnom loše.

"Ono što dodatno zabrinjava jeste i navod iz samog Izvještaja Sudskog savjeta, a koji glasi: "ukupan broj neriješenih predmeta na kraju 2017. godine iznosi 40 780 predmeta što je u odnosu na kraj 2016. godine više za 8 475 predmeta, odnosno 26,23%." To znači da značajno raste neefikasnost sudstva u rješavanju sporova o pravu i zaštiti prava građana. A dobro se zna da je neefikasnost pravosuđa faktor korupcije. Što je veća neefikasnost sudstva, to su jači podsticaji privatnih lica da korupcijom ubrzaju primjenu propisa. U izvještaju Sudskog savjeta se vidi benevolentan odnos, pa čak i svojevrsno opravdanje za zabrinjavajuće zastarijevanje brojnih krivičnih djela, a ni slova nema o preporukama kako da se preduzme borba protiv ovog izrazito krupnog problema", kazao je Koprivica.

On smatra da je zadatak Tužilaštva da brani pravni poredak.

"Ono mora da ga brani od svih počinilaca krivičnih djela, bez obzira na njihovo ime i prezime ili socijalni status. U Izvještaju Tužilačkog savjeta ne stoji ono što je najvažnije-ono sto nije urađeno. Nerad Tužalaštva izvor je velike nejednakosti. Ćutanje, pasivnost i nerad tužilaštva najbolje govore o kvalitetu tužilaštva", istakao je.

"Iako Tužilaštvo ćuti jasno je da je iza nas još jedan period u kojem je Tužilaštvo ignorisalo izvještaje i nalaze DRI koji ukazaju na bezakonje i narušavanje javnog interesa, a naročito u slučajevima: neodgovornog i nezakonitog gazdovanja šumama, nezakonite dodjele koncesija i opraštanja koncesionih obaveza, štetnog plaćanja poreskog duga imovinom, bezakonja i nepravilnosti u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, nezakonitog poslovanja, nenamjenskog i neracionalnog trošenja budžetskog novca u Prijestonici", naveo je.

Pita se zašto godine prolaze, a nema epiloga u slučaju izdavanja spornih državnih garancija, onih za koje je DRI konstatovala da su izdate bez analiza finansijskog položaja tih preduzeća i ekonomske održivosti programa i bez procjene posledica aktiviranja garancija. Podsjećanja radi, naveo je da za samo 5 preduzeća Vlada je garantovala i platila iznose basnoslovne vrijednosti od 214 milioma eura.

Kako je kazao, iako Tužilački savjet iz godine u godinu preporučuje: "dalje jačanje proaktivnog odnosa državnog tužilaštva u vršenju funkcije gonjenja učinilaca krivičnih djela, posebno u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, terorizma,ratnih zločina i pranja novca", od toga nema ništa! Dokaz za to je i sama statistika u Izvještaju Tužilačkog savjeta. Može li se govoriti o proaktivnom odnosu ako se postupanje SDT po sopstvenoj inicijativi mjeri sa svega 4,24% u ukupnom udjelu. Ni govora! Ako je Tužilaštvo  prost čekač tuđih incijativa, onda nema ni efikasne ni iskrene borbe protiv kriminala.

"Da li je preispitana uloga tužilaca u nerasvijetljenim slučajevima vršenja krivičnih djela kojima je izvršen udar u same temelje društvenog i pravnog poretka? Naravno da nije. 
Da li je razmotrena odgovornost tužilaca u slučajevima zastarijevanja krivičnih djela", postavlja Koprivica pitanja, i odgovara da naravno da nije.

Pita se da li je na Tužilačkom savjetu povedena diskusija kako je moguće da npr. tužilac koji je odbacio krivičnu prijavu zbog krivičnog djela mučenja i zlostavljanja u ZIKS-u, a o čemu je ESLJP u Strazburu zauzeo dijametralno suprotno stanovište i presudio Crnoj Gori zbog kršenja Konvencije, bude nagrađen prelaskom iz Osnovnog u Specijalno državno tužilaštvo? Kaže da naravno da nije. I stoga, kako kaže, se postavlja pitanje kakvog su kvaliteta procedure za imenovanje i razrješenje nosilaca najviših pravosudnih funkcija.

"Prijeko je potreban zaokret. Bez rješavanja krupnih problema u sistemu pravosuđa nema ni jednakosti u društvu, ni oslobađanja institucija zarobljene države, ni integracije u EU. Moraju se eliminisati politički uticaji na pravosuđe i izgraditi povjerenje građana. Neophodno je da se hitno spriječi zastarjelost krivičnog gonjenja u postupcima u kojima se može desiti brza zastarjelost, ali i da se stvori trajni osnov za sprječavanje i sankcionisanje zastarjevanja, kao i sankcionisanje tužilaca zbog selektivnog krivičnog gonjenja. Neophodno je da se donesu akti za vrednovanje rezultata rada sudija i tužilaca, i učine transparentim procedure izbora i unapređenja sudija i tužilaca", zaključio je Koprivica.

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.