Kada je spoljnotrgovinski promet u pitanju, od obnove nezavisnosti 2006. godine - kada je bilans bio negativan za malo više od milijardu eura (1 016 217 000 eura) do danas se taj iznos gotovo udvostručio, dok poslednji podaci iz 2016. godine pokazuju da je razlika bila -1 735 842 000 eura, istakao je Kolaković.

Kako je naveo, izvoz u EU se 2006. godine, kada je iznosio 300 790 00 eura, do 2016. godine, kada je iznosio 122 376 000 eura, smanjio za 178 414 000 eura, odnosno za 59.3%, dok se indeks izvoznih cijena povećao sa 103, koliko je iznosio u Januaru 2009. godine, do Aprila 2018. godine, kada iznosi 137.5 povećao za 34.5, odnosno za 33.5%. Smatra da je sve više uvozne robe iz EU, a sve manje domaćih proizvoda.

"Po kupovnoj moći, prema podacima iz 2013. godine nalazili smo se na 40% od opšteg evropskog standarda, i ovaj indeks (PPP) jeste mjerodavnije sredstvo standarda života nego BDP koji je sklon manipulacijama, dok je indeks nivoa cijena iznosio 56.8% u odnosu na opšti evropski standard. Indeks potrošačkih cijena se od 2011. do danas povećao za više od 14%. Harmonizovani CPI se povećao za isti period za 13.8%.Povećanje CPI je dobro za državu i firme, ali ne i za potrošače koji za iste plate mogu da kupe manje dobara", naveo je Kolaković.

Sa druge strane, kako je kazao, javni dug Crne Gore iznosio je 644,9 miliona eura, odnosno 27.1% BDP na dan 30.09.2006. godine. Domaći dug je iznosio 167,6 miliona eura ili 26,0% od ukupnog duga dok je inostrani iznosio 477,3 miliona eura ili 74,0%. Ukupan državni dug, na 31.03.2018. godine, iznosio je 2.665,3 mil. eura, ili 60,6% BDP-a. Spoljni dug iznosio je 2.196,1 mil. eura, dok je unutrašnji dug iznosio 469,2 mil. eura. Ovi podaci govore da je javni dug Crne Gore porastao za 12 godina za 2 020 400 000 eura, odnosno za 313.3% ili drugim riječima utrostručio se, dok u poređenju sa BDP to povećanje iznosi 33.5% odnosno više nego dupliran iznos.

"Nezaposlenost je 2006. godine iznosila 29.6% dok je u 2017. godini izmjerena na 16.1%. Ono što nedostaje u ovim podacima jeste objašnjenje da se u međuvremenu prešlo na američki model računanja zaposlenosti, i samim tim oni koji nisu zvanično aktivni u potrazi novog zaposlenja prosto se ne računaju kao da su dio tržišta radne snage, zbog čega podaci iz 2017. godine izgledaju, a zapravo nisu, pohvalni", istakao je.

Rumunija je, kako je naveo, od pristupanja EU izgubila nesto manje od 2 miliona stanovnika, Bugarska nešto više od 500 000, Mađarska nešto više od 300 000, Hrvatska oko 200 000. Iz ovoga se može zaključiti da kada je region u pitanju, uglavnom dolazi do odliva mozgova i masovnog kretnja stanovništva u potrazi za boljim standardnom života zbog olakšane kretnje stanovništva unutar granica EU i šengen zone.

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu 1. januara 2009. godine, i od tada smo zvanično krenuli u sprovođenje reformi i regulacija po instrukcijama EU kako bi postali član. Iz gore navedenih podataka se jasno vidi da je ekonomsko stanje daleko gore nego što je bilo u godini obnove nezavisnosti", kazao je Kolaković

Smatra da Crnu Goru Evropa sasvim izvjesno, skupo košta. A ističe i da je zaključak samo jedan: "što smo joj formalno bliži, to smo suštinski dalji od nje".