Lijepo je govorio Rambo Amadeus. Beton nama treba. Ko to nonšalantno vreba na crnogorsko primorje vidjeće se u narednom periodu. Prema tvrdnjama Mreže za Afirmaciju Nevladinog sektora, mnogi. Usvajanjem Nacrta Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, tvrde u MANSu, stvoriće se uslovi za konačnu betonizaciju preostalog dijela crnogorske obale i potpuni raskid sa konceptom održivog razvoja turizma.

“Nacrt ovog dokumenta je u potpunoj suprotnosti sa zvaničnim stavom Vlade da će primorje biti razvijano u skladu sa principima održivog razvoja jer je duž cijele obale ucrtana zona za namjenu turizma bez definisanja konkretnih lokacija ili kapaciteta budućeg turističkog razvoja. Iz samog dokumenta nije moguće utvrditi kakvi će biti uslovi za izgradnju, niti precizan obuhvat na ovaj način planiranog turističkog procvata.” kaže za Kodex Dejan Milovac iz MANSa.

A procvata će biti. Tim procvatom, tvrde u MANSu, Vlada i pokušava da opravda potrebu za novim hotelskim kapacitetima. Prognoze su više nego optimistične, neko bi rekao i previše.

Tako se na primjer za Kotor do 2030. godine prognozira porast turističkog prometa za 470%, za Tivat čak 631% a za Ulcinj 451%. Ukoliko se tako nešto dogodi, a niko ne tvrdi da je nemoguće osim što za tako nešto nema uporednih podataka, biće to najviša stopa rasta turističkog prometa ikad zablježena u istoriji. A iako nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore ima zemalja koje isto tako imaju more i sa njim povezanu turističku privredu. Hrvatska je recimo, betonirana ranije.

Milovac: Priprema se masovna betonizacija

“Na takvim projekcijama se ne može planirati razvoj, niti se takav razvoj može definisati kao održiv. U prilog priprema masovne betonizacije do sada sačuvanih prostora govori i činjenica da su sva veća ostrva, poput Svetog Nikole ili  Ade Bojane, cijelom svojom površinom označena kao posebne površine za turizam”.” kaže Milovac za Kodex.

Sam Prostorni plan posebne namjene navodi da će se građevinska područja  odrediti na detaljnijem planskom nivou uz poštovanje svih ograničenja sa aspekta zaštite na koje plan ukazuje. Preporuka plana je da se što više sačuva ambijent ostrva, kako se ne bi ugrozio njihov identitet i osobenosti po kojima su prepoznatljivi, ali ne usmjerava kako.

“Ovako postavljen režim zaštite najatraktivnijih lokacija značio bi njihovo ostavljanje željama investitora. Građevinske zone će resorno Ministarstvo održivog razvoja proizvoljno definisati kroz detaljne planove, dok se njihova zaštita svodi na preporuke umjesto da bude određena konkretnim ograničenjima.” kaže Dejan Milovac.

Prostorni plan posebne namjene za obalno područje inače se pravi pravo crnogorski, već duži niz godina. Ipak, svi detaljni planovi rađeni za potrebe dosadašnjih investitora u planu su prepoznati kao stečene obaveze. To što je Prostorni plan posebne namjene za obalno područje krovni dokument u ovom slučaju nije puno značilo. Od nečeg je moralo da se krene.