Olakšana procedura zaključivanja ugovora vrijednosti do pet miliona eura
Foto: PR Centar

Olakšana procedura zaključivanja ugovora vrijednosti do pet miliona eura

Predlogom zakona o javno-privatnom partnerstvu predviđena je olakšana procedura zaključivanja ugovora vrijednih do pet miliona eura, kako bi se podstakle investicije u sektorima, koji podrazumijevaju uključivanje malih i srednjih preduzeća, ocijenjeno je na okruglom stolu Ministarstva finansija Crne Gore.

Načelnica Direkcije za unapređenje poslovnog ambijenta Ministarstva finansija, Jelena Jovetić, je na okruglom stolu u okviru javne rasprave povodom Predloga zakona o javno-privatnom partnertsvu, rekla da taj Predlog zakona donosi  novine u crnogorski regulatorni sistem u smislu, kako je objasnila, koncesija na javne radove i javne usluge, koje predstavljaju implementaciju evropske direktive iz 2014. godine.

„Od posebne važnosti, za nas kao regulatore, je bio institucionalni okvir, koji će se ovim Zakonom implementirati u Crnoj Gori, a to je prevashodno naša orjentacija investicionoj politici u tom domenu i novog instituta, koji se odnosi na javno-privatno partnerstvo“, rekla je Jovetić, prenosi Pr Centar.

Poenta Zakona o javno-privatnom partnerstvu je, kako je rekla, orjentacija prema krajnjem korisniku, kojem država pruža usluge.

„Ovaj Zakon donosi određene novine, koje se odnose, prije svega, na odabir privatnog partnera, uslove zaključivanja ugovora, kasniju fazu praćenja i implementacije“, navela je Jovetić.

Prema njenim riječima, važan aspekt javno-privatnog partnerstva jeste podjela rizika između privatnog i javnog partnera.

„Predmet javno-privatnog partnerstva može biti javna infrastruktura u dijelu izgradnje nove infrastrukture, održavanja, modernizacije ili bilo kojeg drugog aspekta, koji se odnosi na javnu infrastrukturu“, objasnila je Jovetić.

Ona je kazala da su ključne oblasti, u kojima se očekuju potencijalni projekti javno-privatnog partnerstva, putna, željeznička, lučka infrastruktura, aerodromi, komunalna infrastruktura i komunalne usluge.

„Poseban dio u kojem očekujemo projekte, jesu zdravstvo i obrazovanje sa svim uslugama, socijalno stanovanje, turizam i ugostiteljstvo“, kazala je Jovetić.

Ona je istakla da su interesi krajnjeg potrošača ono čega se, u potencijalnim ugovorima javno-privatnog partnerstva, pridržava javna strana.

„Transfer znanja i vještina je ono što očekujemo od partnera iz privatnog sektora. Pristup finansijama i novim tehnologijama je ono što očekujemo da nam donesu potencijalni investitori. Unaprijeđen sistem javne usluge je obaveza države“, objasnila je Jovetić.

Predlogom Zakona o javno-privatnom partnerstvu je, kako je pojasnila, uveden prag od pet miliona eura.

„To podrazumijeva našu intenciju da podstaknemo investicije u određenim sektorima, koji podrazumijevaju uljučivanje malih i srednjih preduzeća. Očekivanja su da u velikim investicionim zahvatima, ne možemo očekivati učešće domaćih investitora, koji su dominantno mala i srednja preduzeća, pa smo se rukovodili da za određene ugovore do pet miliona eura, imamo olakšanu proceduru zaključivanja ugovora“, objasnila je Jovetić.

Popredsjednik Privredne komore Crne Gore, Danilo Gvozdenović, kazao je da Crna Gora nema mnogo velikih preduzeća, „čak se borimo i za ova srednja preduzeća da dođemo do nekoga nivoa“.

„U Zakonu o javno-privatnom partnerstvu imamo nešto što će obradovati male privrednike, da postoji jedan prag određenog partnerstva do određenog iznosa“, rekao je Gvozdenović.

Generalna direktorka Direktorata za rudarstvo i geološka istraživanja u Ministarstvu ekonomije, Biljana Jestrović, pojasnila je da su koncesije za javne usluge i koncesije za javne radove iz postojećeg Zakona o koncesijama prebačene u Zakon o javno-privatnom partnerstvu.

Jestrović je kazala da je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, redefinisana podobnost učešća na javnim pozivima.

„Posebna pažnja je posvećena bližem uređenju garancija za dobro izvršenje ugovora, praćenju izvršavanja ugovornih obaveza sa preciznijim uređenjem i uvođenjem novih članova Zakona, koji se tiču obaveze osiguranja, naknada štete i posebne zaštite životne sredine i pitanje revitalizacije prostora, kao i definisanje prestanka ugovora i uslovi za raskid tih ugovora“, pojasnila je Jestrović.

Kada je riječ o roku trajanja koncesije, kako je kazala, postoji prvobitno trajanje ugovora i produženje za polovinu toga perioda.

„To je nešto što Zakon o koncesijama garantuje. Znači ta polovina perioda je nešto što, kao produženje ugovora, ide uz vašu inicijativu, pri čemu se, naravno, naročito cijeni realizacija postojećih obaveza po samom ugovoru“, objasnila je Jestrović.

Sami početak provobitnog davanja koncesija na određene periode, kako je rekla, zavisi od mnogih faktora.

Jestrović je istakla da koncesionari svoj uticaj, na ono što se oko njih dešava, moraju potkrijepiti u jednom dijelu i polisom osiguranja, u smislu, kako je pojasnila, osiguranja koje može nastati kao šteta trećim licima, ili životnoj sredini.

Predstavnik kompanije „Gradir Montenegro“, Jovica Tanjević, kazao je da se u Crnoj Gori pominje negativno iskustvo sa koncesionarima i izmjene Zakona, kako je rekao, polaze od toga da je većina koncesionara negativno poslovala, da duguju za porez i da ne izmiruju redovno obaveze.

„Ali, ima i svijetlih primjera. Mi redovno plaćamo koncesione naknade. Društveno smo odgovorna komapnija. Finanansiramo škole, bolnice i gdje god se ko obrati, pomognemo. Plaćamo poreze ovoj državi, zapošljavamo 150 radnika, kojima se izmiruju sve obaveze“, naveo je Tanjević.

On smatra da Zakon o koncesijama treba prilagoditi svijetlim primjerima, odnosno kompanijama koje, kako je rekao, ulažu desetine miliona eura.

„Treba to uzeti u obzir, prilikom ovih izmjena Zakona. Pogotovo treba ispoštovati već postojeće koncesionare. Ako neko nije ispoštovao svoje obaveze prema državi, ima načina da se sankcioniše, da ne dobije koncesiju. Ima načina da se raskine ugovor o koncesiji i nema razloga da se guše dobri primjeri i nema razloga da im pooštravamo uslove zarad nekih koncesionara, koji nisu ispoštovali svoje obaveze“, smatra Tanjević.

Predstavnica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Ines Mrdović, smatra da je Vlada centralizovala kompletnu oblast kroz, kako je rekla, formiranje posebne Agencije za investicije, „koja ima ogromna ovlašćenja i koju će Vlada u potpunosti kontrolisati“.

„Transparentnost je potpuno pregažena. Jedina situacija gdje se javnost uljučuje jeste javna rasprava o godišnjem planu projekata javno-privatnog partnerstva, pri čemu svi znamo koliko Vlada ima sluha za ono što su primjedbe ukupne javnosti. To nije dovoljno i javnost mora da se uključi već u postupku donošenje analiza opravdanosti projekata i nacrta ugovora“, smatra Mrdović.

Javnosti se, kako je rekla, mora dati mogućnost da komentariše rješenja, jer se, kako je istakla, jedino tako može doći do najboljih projekata.

„Ovo finansiraju privatnici, ali se njima sve vraća. Suštinski su građani ti koji će na kraju da plate sve projekte“, istakla je Mrdović.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar