"Posljednji slučaj masovne zloupotrebe ličnih podataka građana prilikom prikupljanja potpisa podrške za predsjedničke izbore je potvrdio da je matični broj potpuno nezaštićen podatak koji je dostupan svima, zbog čega postoje ogromne mogućnosti za finansijske i političke zloupotrebe.

Matični broj je do prije nekoliko godina bio dostupan svima u okviru javnih elektronskih baza privrednih subjekata, u registru nekretnina i manjim bazama i dosijeima.

Takođe, svim političkim partijama da posjeduju, kopiraju i distribuiraju nekontrolisano birački spisak koja sadrži podatke o svim crnogorskim biračima", saopštila je predsjednica CDT-a Milica Kovačević.

Ona je istakla da su zabilježeni i slučajevi neodgovornog rukovanja ličnim podacima u privatnom sektoru, dok je svijest građana o ovoj temi na jako niskom nivou i nije rijetkost da većina matični broj daje svakome ko traži.

Kovačević je kazala da je matični broj u Crnoj Gori kompromitovan do te mjere da potpuno obesmišljava Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, a kompromitacija ovog podatka ozbiljno narušava odnos povjerenja između građana i država.

Ona je istakla da je u toku maja u Evropskoj uniji počela primjena nove Opšte regulative o zaštiti podataka o ličnosti koja će zamijeniti sve lokalne propise koje su države članice usvojile na osnovu ranijih pravila.

"Ta regulativa propisuje stroga pravila za obradu, čuvanje i korišćenje podataka o ličnosti, kao i mehanizme postupanja ako dođe do curenja podataka. S obzirom na trenutno stanje u oblasti zaštite ličnih podataka teško je zamisliti kako bi se ova regulativa mogla primjeniti u Crnoj Gori.

Potpuno je jasno da sistem koji je u našoj zemlji uspostavljen kroz zakone i rad Agencije za zaštitu ličnih podataka nije dao željene rezultate i da se mora pokrenuti akcija kako bi počeli rješavanje problema u ovoj oblasti.

Za ozbiljniju raspravu o ovom pitanju bila bi neophodna pomenuta međusektorska analiza koja bi ovaj problem sagledala iz svih relevantnih uglova i predložila moguća rješenja", kazala je Kovačević.

Dodaje da je jasno da bi ovo bila sveobuhvatna, zahtjevna i skupa, ali, "čini se, neophodna reforma da bi Crna Gora zaštitila podatke građana, povećala povjerenje građana u institucije i ispunila obaveze".

CDT kako je saopšteno pokreće ovu inicijativu motivisan potrebom bolje i efikasnije zaštite ličnih podataka građana Crne Gore.

"Namjera nije da se ograniči pristup podacima koji se do sad odvijao u skladu sa zakonom već da se onemogući da podatke zloupotrebljavaju oni koji ih nezakonito posjeduje.

Crna Gora bi lični identifikacioni broj kao zamjenu za jedinstveni matični broj mogla da uvede po uzoru na Hrvatsku koja već devet godina primjenjuje Zakon o osobnom identifikacionom broju.

Ta se reforma u Hrvatskoj odvijala u etapama. Proces je bio dug, skup i naporan, ali je stvorio jedinstveni identifikator građana, smanjile su se administrativne obaveze građana, automatizovana je razmjene podataka među institucijama, povećanja je efikasnosti uprave i borba protiv korupcije je bila efikasnija", zaključila je Kovačević.

Koordinatorka istraživanja u CDT-u Milena Gvozdenović pojašnjava da za razliku od matičnog broja, lični identifikacioni broj ne bi sadržao nikakve lične podatke jer se sastoji od 10 nasumičnih cifara i jedne koja je kontrolni broj.

"Uvođenje novog broja bi omogućilo da se u oblasti zaštite ličnih podataka krene sa potpuno novog osnova, i ličnog podatka kojeg ima smisla štititi, za razliku od svima dostupnog JMBG.

Pristup LIB-u bi i dalje imali svi oni koji na osnovu zakona danas imaju pristup JMBG, ali bi se pripisale decidne procedure za njegovo čuvanje, u skladu sa evropskim regulativama, a JMBG bi se „istrgao iz ruku“ onih koji ga nezakonito posjeduju i zloupotrebljavaju.

Postepeno uvođenje LIB-a kao temelja za razmjenu podataka između državnih organa postupno dovelo i do prečišćavanja brojnih evidencija koje stvaraju praktične i političke probleme u Crnoj Gori, poput evidencija umrlih i registara boravišta i prebivališta, te posredno i biračkog spiska", saopštila je Gvozdenović.

LIB, uz odgovarajuću političku volju, može kako kaže ona biti i važan sistemski alat za suzbijanje korupcije i kriminala i transparentnu ekonomiju jer omogućava upoređivanje imovine pravnih i fizičkih lica i izvora prihoda za njeno sticanje; upoređivanje prijavljivanja poreskih obaveza sa prihodima i rashodima; te praćenje neprijavljenih, a oporezivih transakcija, što su sve važni alati u borbi protiv korupcije i sive ekonomije.

"Za razliku od JMBG-a, LIB zadovoljava zahtjeve EU za potrebe međunarodne razmjene podataka jer ima manje od 12 cifara, dok JMBG ima 13.

Naime, za sprovođenje propisa EU potrebno je da utvrdimo identifikator za međunarodnu razmjenu koji moraju imati sva fizička i pravna lica, a koji ne može imati više od 12 cifara ispred kojih se dodaje oznaka države", kaže Gvozdenović.

Ovaj se „EU broj“ svakako može propisati i nezavisno od JMBG, ističu iz CDT-a  i to kao nova kategorija, ali imajući u vidu opisane probleme bilo bi učinkovitije da to bude sastavni dio opsežnije reforme.

"Konačno, bez ozbiljne reforme kojom bi se zamijenio JMBG Crna Gora se neće moći uskladiti sa novim politikama EU u oblasti zaštite ličnih podataka", zaključuju iz CDT-a.