Od početka godine ukupno registrovano 173 oboljele osobe, od čega je kod 154 infekcija laboratorijski dokazana (89,1%)‚ kod 16 pacijenata je dijagnoza postavljena na osnovu kliničke slike (9,2%) a kod tri oboljela (1,7%) postoji jasna epidemiološka povezanost sa izvorom obolijevanja, pojašnjavaju iz IJZ.

"Najpogođenije grupe su odrasli stariji od 26 godina ( 36,63% oboljelih) i djeca starija od jedne, a mlađa od pet godina (27,91% oboljelih), pa djeca osnovnog i srednje školskog uzrasta kao i mlađi odrasli (20,93). Preostali oboljeli su mlađi od jedne godine koji nisu ni mogli biti vakcinisani zbog uzrasta (14,53%) i čija je zaštita zavisila od kolektivnog imuniteta", navode iz Instituta.

Ukupno gledano, među oboljelima, nevakcinisanih i bez ikakvog podatka o vakcinaciji je ukupno 91%.

Iz IJZ ističu da masovnije obolijevanje do sada nije registrovano u dječijim kolektivima – vrtićima i školama što se može pripisati nivoima kolektivnog imuniteta postignutih u prethodnim godinama.

"Međutim, dosadašnje oboljevanje je ukazalo da uprkos svim mjerama koje se sprovode i dalje imamo nove slučajeve oboljevanja prvenstveno zbog činjenice da se mnoge osobe ne pridržavaju preventivnih mjera i preporuka Instituta za javno zdravlje – samim tim za očekivati je dalje povaćanje broja oboljelih", navodi se u saopštenju.

Naglašavaju da je od posebne važnosti da sve osobe sa simptomima morbilozne infekcije izbjegavaju društvene kontakate, odlazak na posao, u školu i vrtić kao i da pravilno traže ljekarsku pomoć kako ne bi dovodili u opasnost druge osobe koje se mogu zateći u čekaonicama domova zdravlja.

"Svi koji su bili u kontaktu sa oboljelom osobom i razviju simptome infekcije – ljekarsku pomoć ne treba da traže bez odlaganja, već je neophodno da se prije odlaska u dom zdravlja telefonom najave i konsultuju sa svojim izabranim ljekarom.

Svako masovnije oboljevanje će jedino biti spriječeno isključivo adekvatnom zaštitom najosjetljivijih,  a posebno djece sprovođenjem njihove pravovremene vakcinacije", poručuju iz IJZ.