Uobičajeno je da se na ovaj dan govori o pravima djece  i njihovoj dobrobiti, kao i da se organizuju dešavanja namijenjena djeci, saopštila je Banka hrane.

"Međunarodni dan djeteta Crna Gora dočekuje sa više od 15.000 djece koji žive u siromaštvu. Prva studija o siromaštvu djece rađena je 2011, a novijih podataka na žalost nemamo", naveli su.

Imajući u vidu povećanje  cijena, eskalaciju sive ekonomije i povećanje  stope nezaposlenosti, kako su istakli, realno je očekivati da se broj djece koja žive u siromaštvu dodatno povećao.

Banka hrane u svakodnevnim aktivnostima uočava da su posebno ugrožena djeca u porodicama sa jednim roditeljem, višečlane porodice kao i porodice koje imaju članove sa invaliditetom.

Kako je navedeno, materijalno obezbjeđenje porodice ne može da pokrije 50 odsto elementarnih potreba i ne omogućava roditeljima da djecu izvuku iz siromaštva .

"Osim korisnika socijalne pomoći pravo na dječiji dodatak treba da pripada djeci roditelja koji ne ostvaruju prihod ni po kom osnovu, a nalaze se na evidenciji  nezaposlenih prema  usvojenim izmjenama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti", saopštili su.

Pitaju se zašto se  još uvijek čeka na primjenu odredbi ovog  zakona izglasanog  krajem septembu 2016. godine.

"Uvećanjem dječijeg dodatka za djecu korisnike MOP-a za 20 odsto, a mogu da ga koriste maksimalno troje djece u porodici nije se mnogo popravio materijalni položaj djece", istakli su.

Visinu dječijeg dodatka, kako navode, trebalo bi prilagoditi stvarnim mjesečnim potrebama djece u Crnoj Gori.

Siromaštvo, glad, nasilje među djecom, smanjenje dječije smrtnosti, dostupnost zdravstvene zaštite svoj djeci, pomoć materinstvu i podrška porodici samo su neka od gorućih pitanja društva, koje bi državni organi  Crne Gore potpisnice Konvencije UN o pravima djeteta morali da riješe.

Kako su zaključili, u Crnoj Gori skoro pa uopšte da nema otvorenih debata, rasprava i priče u društvu na temu siromaštva uopšte, uključujući i dječje siromaštvo.