On je to saopštio na okruglom stolu, u okviru javne rasprave o Predlogu zakona o akademskom integritetu, koju je organizovalo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), uz finansijsku podršku Savjeta Evrope i Evropske Unije.

“Zakonom se uređuju načela akademskog integriteta nastavnika, saradnika i studenata. Zatim se tretiraju tijela koja su nadležna za unapređenje akademskog integriteta, oblici kršenja i postupak zaštite akademskog integriteta”, naveo je Šehović.

Prema njegovim riječima, taj Zakon se primjenjuje, ne samo na akademsko osoblje, već i na osobe sa stečenim visokim obrazovanjem i akademskim zvanjem, a koje, kako je kazao, nisu zaposlene u ustanovama visokog obrazovanja.

“Osnovni cilj jeste da utičemo na svijest o štetnosti plagijarizma i drugih oblika kršenja akademskog integriteta, i na taj način preventivno djelujemo. Nije poenta u kaznama, koliko je poenta u stvaranju dobrih namjera u oblasti znanja o metodologiji pisanja rada”, ocijenio je Šehović.

On je kazao da će biti formiran Etički komitet, koji će donijeti Etičku povelju, na osnovu koje će raditi na očuvanju, unapređenju i jačanju akademskog integriteta.

“Etički komitet je tijelo koje će imati sedam članova iz reda istaknutih eksperata iz različitih naučnih oblasti. Zakonom je predviđeno da njih imenuje i razrješava Vlada Crne Gore, na osnovu javnog poziva”, pojasnio je Šehović.

On je podsjetio da su sve ustanove visokog obrazovanja u obavezi da formiraju Sud časti, pred kojim se, kako je pojasnio, pokreće postupak kršenja akademskog integriteta.

“Ukoliko Sud časti ne završi postupak u roku od šest mjeseci od dana podnošenja predloga za kršenje akademskog integriteta, inicijativa će se podnijeti Etičkom komitetu, koji je dužan da postupak završi u roku od šest mjeseci”, poručio je Šehović.

Svi naučni radovi će, kako je kazao, morati da prođu provjeru akademskog integriteta, a autori će biti u obavezi da potpisuju izjavu o originalnosti rada.

“Time utičemo na promjenu svijesti javnosti o vođenju računa o metodologiji pisanja naučnog rada. Kazne variraju od opomene do drugih mjera, ali nije poenta u kažnjavanju, koliko u sticanju dobrih navika. Želimo poručiti da prisvajanje tuđeg djela nije časno i nije moralno”, poručio je Šehović.

Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Mubera Kurpejović, kazala je da će rasprava o predlogu Zakona trajati do 15. juna, kako bi svi zainteresovani o tom aktu mogli da izraze svoje mišljenje.

“U prethodnom periodu je urađena Studija o plagijarizmu u Crnoj Gori, koja je pružila osnovu za izradu samog Zakona. Ona je pokazala da ćete najbolje spriječiti plagijarizam ako na vrijeme počnete sa prevencijom i utičete na svijest o njegovoj štetnosti”, ocijenila je Kurpejović.

Ona je pojasnila da je izradu Zakona pripremila Radna grupa, u kojoj su bili uključeni predstavnici svih ustanova visokog obrazovanja, sindikata, nevladinog sektora i studenata.

“Zakon ima za cilj stvaranje uslova za prevenciju plagijarizma i sprečavanje svih oblika kršenja akademskog integriteta, kao i promociju  akademskih i demokratskih  vrijednosti u obrazovanju”, ocijenila je Kurpejović.

Etički komitet će, kako je kazala, koristiti softvere na osnovu kojih će moći da poredi naučne radove i ustanovi da li je došlo do plagiranja.

“Važno je da svaka ustanova visokog obrazovanja formira Sud časti, koji će se baviti analizom inicijative predloga za kršenje akademskog integriteta, a svako pravno i fizičko lice može da pokrene postupak pred Sudom časti”, navela je Kurpejović.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Angela Longo, kazala je da postoje slični projekti u regionu, koji su, kako je navela, organizovani u kontekstu borbe protiv korupcije u visokom obrazovanju.

“Razvijanje integriteta protiv korupcije u visokom obrazovanju je panevropsko pitanje, problem sa kojim se susreću svih 47 država članica Savjeta Evrope, zbog čega se ulažu napori u jačanje integriteta u ovoj oblasti, kroz razvijanje niza mreža i platformi”, pojasnila je Longo.

Ona je kazala da panevropska platforma ima za cilj jačanje akademskog integriteta, kroz saradnju i diskusiju različitih stručnjaka iz evropskih država.