Crnogorska opozicija krenula je u bojkot Parlamenta u oktobru 2016. godine. Kako je crnogorska politička elita sa građanstvom navikla da razgovara samo kroz medije i predizborne skupove na kojima je do savršenstva dovedena distanca između njih i onih na čije glasove računaju, bojkot ih je ostavio praktično bez komunikacije sa biračima.

I dok u jednoj Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Državama političari od vrata do vrata obilaze svoje birače crnogorski u tu svrhu šalju svoje aktiviste. Međutim, kako je voda došla do grla, jer stranačke pamflete više niko ne čita, neki su se odlučili za povratak u Parlament.

Prvo je to učinio Demokratski Front, prvi su shvatili da im medijska blokada donosi samo štetu a da Parlament funkcioniše besprekorno. Možda funkcioniše besprekorno jer su se svi opozicioni poslanici prihvatili svojih funkcija iako spore rezultate izbora i bojkotuju Parlament. Ne može i jare i pare, to je mogao da im objasni prvi šetač na kojeg su naišli kad su iz Parlamenta krenuli u bojkot. Samo nisu pitali nikoga.

Lokalni izbori su rezultirali slomom crnogorske opozicije i prijete da iz postojanja izbrišu neke parlamentarne stranke. Socijal Demokratska Partija i Demos, koji zajedno nijesu uspjeli da pređu cenzus u Podgorici, sada se vraćaju u Parlament. Čemu je vrijeme tome je i vakat, očigledno.

Da je potez SDPa i Demosa logičan, smatra i izvršni direktor Građanske Alijanse Boris Raonić.

„Na ovaj način će dobiti više prostora za djelovanje ali i mogućnost da ukažu na mnoge loše stvari u radu Vlade. Konačno će poslušati i savjete svih međunarodnih partnera i većine analitičara u Crnoj Gori. Dobro bi bilo da povratak u Skupštinu osvježe novim licima.“ kaže za Kodex izvršni direktor Građanske Alijanse Boris Raonić.

Raonić: Povratak u Skupštinu da osvježe novim licima

Međutim, kad im je ovoliko trebalo da zaključe da će ih bojkot odvesti u istoriju teško je očekivati da bi se mogli u Parlament vratiti sa novim licima.

Povratak otpisanih u skupštinske klupe biće očigledno pokušaj spašavanja političkih karijera i komoditeta. Kako drugačije tumačiti izjavu predsjednika SDPa Ranka Krivokapića da će o ostavci razmišljati ako na sledećim parlamentarnim izborima njegova partija ne ostvari dobar rezultat. Ako SDP izgubi parlamentarni status ostavka njenog lidera neće joj značiti ama baš ništa.

Sa druge strane, u slomu crnogorske opozicije na lokalnim izborima pravo da donekle budu zadovoljni sa rezultatima imaju samo Demokrate i Građanski pokret URA. Iako u mnogim stvarima različiti pokušali su da kroz koalicioni aranžman sebe predstave kao novu opozicionu snagu, i donekle su uspjeli.

Dritan Abazović i Aleksa Bečić predstavljaju ako ništa a ono generaciju poslije većine crnogorskih političara. Ove koji se u medijima krste kao tradicionalni lideri opozicije pamtimo još od početka višestranačja. A sad je u svom fizičkom i duhovnom naponu generacija koja se rađala sa njima kao opozicionim liderima.

U URI poručuju da se neće vratiti u Parlament bez dogovora o prijevremenim izborima i otpočinjanja razgovora o uslovima u kojima bi se ti izbori i održali.

Konatar: Ura se neće vraćati u Parlament

„Vjerujem da je razlog za povratak pomenutih partija čisto uskostranački interes, odnosno podizanje rejtinga koji je očigledno u padu. Nažalost, trebalo bi oko ovakvih pitanja i krupnih koraka da imamo opozicioni konsenzus jer bi svima prioritet trebalo da bude smjena ovakvog režima i ovakvog DPSa.“  kaže za Kodex funkcioner URE Miloš Konatar.

Svak se o svom jadu zabavio, rekao bi narod.