Orav: Žrtve nasilja obeshrabrene da prijavljuju nasilje zbog neadekvatnog odgovora sudstva
Aivo Orav, foto: PR Centar

Primjena Istanbulske konvecije sporo napreduje

Orav: Žrtve nasilja obeshrabrene da prijavljuju nasilje zbog neadekvatnog odgovora sudstva

Primjena Istanbulske konvencije, kojom su predviđeni sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja sporo napreduje, a institucije su malo napredovale u povećanju senzitivnosti za ta pitanja, ocijenio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav.

On je danas, na okruglom stolu „Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja – Istanbulska konvencija“, koji je organizovao Savjet Evrope, rekao da su efikasni servisi za podršku žrtvama nešto što tek treba uslijediti zajedno sa, kako je naveo, pristupačnijom pravnom pomoći.

„EU je snažno posvećena okončanju rodno senzitivnog nasilja. Naš cilj je da doprinesemo promjeni ovih vrijednosti, percepcija i praksi u društvu, odnosno da idemo u pravcu onoga što promoviše ljudska prava i promoviše jednakost na svim nivoima“, istakao je Orav, prenosi PR Centar.

Prema njegovim riječima, sistematke promjene dolaze samo sa adekvatnim odgovorom krivičnog sistema na rodno zasnovano nasilje.

„Zbog toga što nije adekvatan odgovor sudstva, uključujući neadekvatnu pravnu pomoć, čini žrtve nasilja obeshrabrenim da prijavljuju nasilje i dovodi ih u situaciju koja je ponižavajuća za njihovo ljudsko dostojanstvo i koja ugrožava njihovo zdravlje i rizikuje njihove živote“, ocijenio je Orav.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, kazala je da je porast krivičnih djela nasilja u porodici uticao na pooštravanje kaznene politike u proteklom trogodišnjem periodu.

„2014. godine u strukturi izrečenih osuđujućih osuda kazna zatvora je izrečena samo u 27 odsto takvih predmeta, dok je u 2017. godini broj izrečenih kazni zatvora porastao u visini od 50 odsto. Ovako orjentisana kaznena politika sudova jasno ukazuje na opredijeljenost sudstva da kazne koje se izriču počiniocima ovih krivičnih djela budu srazmjerne njihovoj težini, a sve u cilju postizanja generalne i specijalne prevencije krivičnih djela nasilja u porodici“, istakla je Medenica.

10

Vesna Medenica, foto: Pr Centar

Kako je navela, u modernom društvu se očekuje da žena ima sve ono što je uvijek tražila – „otvorena vrata školstva, puna politička prava i podršku civilizovanog društva“.

„Međutim, u slučajevima prisustva nasilja nad ženama moramo uložiti dodatne napore kako bi sve planirane mjere prevencije i suzbijanja nasilja bile djelotvorene. A da bi mjere bile djelotvorne, one moraju praćene koordinisanom saradnjom nadležnih organa u cilju podizanja nivoa svijesti da bračnu ili vanbračnu zajednicu treba da karakterišu jednakost polova, cjelokupnost sličnosti i poštovanje prava, a nikako stereotipi prošlosti i superiornosti jačeg pola“, istakla je Medenica.

Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, Dragoljub Drašković,  smatra da jačanje kapaciteta institucija nije jedini ni najvažniji mehanizam borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, pogotovo ako se, kako je rekao, ima u vidu da se kao jedan od ključnih problema u borbi protiv nasilja nad ženama pojavljuje sistemsko neprijavljivanje nasilja.

„Zato, svaku zakonodavnu reformu treba da prati zalaganje za podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti i podrška osnaživanju žena u svim oblastima javnog života“, ocijenio je Drašković.

Prema njegovim riječima, drugi sistemski problem koji se javlja u primjeni Istanbulske konvencije, kako u Crnoj Gori tako i u drugim evropskim zemljama, su značajna finansijska sredstva koja, kako je pojasnio, država potpisnica mora izdvojiti u svrhu primjene odredaba konvencije.

„Brojni međunarodni i regionalni dokumenti prepoznali su da je diskriminacija uzrok i posledica nasilja nad ženama. Istraživanja specijalnog izvjestioca Ujedinjenih nacija za nasilje nad ženama pokazuje da postoji direktna veza između nivoa rodne ravnopravnosti, opstajanja rodnih stereotipa i prisutnosti nasilja nad ženama“, naveo je Drašković.

On je podsjetio da je Crna Gora jedna od prvih država koje su potpisale i ratifikovale Istanbulsku konvenciju čime je, kako je pojasnio, preuzela obavezu da mijenja zakone, uvede praktične mjere i obezbijedi resurse za efuikasnu prevenciju i sprečavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

„Internacionalizacijom ljudskih prava, i priznanjem činjenice da zaštita ljudskih prava nije isključivo u nacionalnom interesu, međunarodna zajednica je utvrdila svoj legitimni interes da svaka država koja je ratifikovala Istanbulsku konvenciju obezbijedi zaštitu žena od nasilja u skladu sa međunarodno priznatim standardima“, rekao je Drašković.

Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Angela Longo, kazala je da u toj međunarodnoj organizaciji smatraju da nasilje nad ženama predstavlja veliko kršenje ljudskih prava „i jedan oblik diskriminacije nad ženama“.

 „Nasilje nad ženama, uključujući porodično nasilje, prisutno je u svim državamna članicama Savjeta Evrope.To nije samo izazov za Crnu Goru, već je izazov za sve druge države“, istakla je Longo.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar