Bolest modernog doba: Od astme boluje više od 330 miliona osoba
ilustracija

Hronična i dugotrajna upalna bolest disajnih puteva

Bolest modernog doba: Od astme boluje više od 330 miliona osoba

Astma je poznata i iz perioda Starog Egipta, a potvrda da se radi o bolesti i modernog doba je podatak o trenutnih više od 330 miliona oboljelih osoba.

Globalna mreža astmatičara (GAN) u Globalnom izvještaju o astmi iz 2014. godine navodi da u svijetu trenutno ima 334 miliona oboljelih ljudi, a da će broj oboljelih do 2025. godine porasti na 400 miliona.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u ranijim izvještajima navela da je tokom 2015. godine umrlo 383.000 oboljelih od astme, što se podudara i sa procjenama Globalne inicijative za astmu (GINA), piše agencija Anadolija.

2018050523018040133373143Web

Svaki bolesnik ima svoju astmu

Najveći rizik za pojavu astme predstavljaju čestice koje aktiviraju alergenske reakcije ili iritiraju respiratorne puteve. Među glavne faktore nastanka bolesti ubrajaju se zagađeni vazduh, prašina, dlake domaćih životinja, polen, hemijske supstance i vlage.

Zastupljenost astme na globalnom nivou je oko 15 posto, ali ona po zemljama varira zbog niza različitih faktora. Tako u nerazvijenim zemljama sa lošim zdravstvenim sistemima astma predstavlja najčešćeg uzročnika smrti ljudi.

Astma je hronična i dugotrajna upalna bolest disajnih puteva, ujedno i najčešća hronična bolest kod djece. Simptomi astme mogu biti različiti.

Najčešći su kašalj, napadi otežanog disanja, osjećaj pritiska ili stezanja u grudnom košu ili nedostatka vazduha, prisutnost hrpanja, piskanja ili zvižduka koji se čuju pri slušanju pluća, osjećaj umora, sklonost izbjegavanju fizičkih aktivnosti, otežano spavanje i češće buđenje iz sna zbog noćnog kašlja ili otežanog disanja.

kasalj

Upala disajne puteve čini osjetljivima na nadražaje alergenima, duvanskim dimom, hladnim vazduhom, naporom, pa oni postaju otečeni, suženi, ispunjeni sluzi.

Nerijetko se kaže da zapravo svaki bolesnik ima svoju astmu, te se novi koncept u prepoznavanju i liječenju bolesti, pa tako i astme, zove personalizovana medicina.

U Izvještaju GAN-a se navodi da je u prvoj deceniji XXI vijeka astma bila najčešći uzrok smrti mladih osoba u zemljama poput Filipina, Fidžija i Mauritanije, dok Južnoafrička Republika, Mauritanija, Fidži, Filipini i Egipat zauzimaju prva mjesta na spisku zemalja u kojima astma u najvećoj mjeri predstavlja uzročnika smrti nezavisno o životnoj dobi ljudi.

Astma je i u razvijenim zemljama veoma raširena bolest, ali zahvaljujući adekvatnim terapijama i usklađenom načinu života oboljeli ne umiru često kao što je to slučaj u zemljama sa nerazvijenim zdravstvom.

Australija, SAD i neke zemlje Zapadne Evrope i Južne Amerike zauzimaju vodeća mjesta na listi zemalja po rasprostranjenosti astme, a razlog je industrijalizacija i zagađenost vazduha izazvano nizom faktora.

 Simptomi astme najizraženiji kod djece

Ono što zabrinjava je činjenica da astma postaje najčešća hronična bolest kod djece. Prema posljednjim istraživanjima grupe ISAAC simptomi astme na globalnom nivou su vidljivi kod 15 posto dječje populacije, dok je zastupljenost simptoma kod odraslih između osam i devet posto.

astma

Najčešći tipovi astme su alergijska, astma indukovana fizičkom aktivnošću, ka i profesionalna astma, Cough-Variant i noćna astma. Alergijska je astma najčešći tip i čini 90 posto svih tipova astme u dječjoj dobi i polovinu slučajeva kod odraslih osoba.

U izvještaju GAN-a se dalje navodi da se simptomi astme najizraženije javljaju kod djece uzrasta od deset do 14 godina i kod osoba starijih od 75 godina.

Stručnjaci tvrde da se s astmom se može kvalitetno živjeti, ukoliko se bolest drži pod kontrolom. Stoga je najvažnije upoznati se s bolešću, redovno uzimati lijekove, držati se svih uputstava ljekara, odlaziti na kontrole i izbjegavati okidače koji podstiču napade.

Prema podacima Udruženja evropskih imunologa (EAACI), od 1990. do 2020. godine je smrtnost astme za muškarce je smanjena sa 25 na 13, a za žene sa 17 na devet slučajeva prema 100.000 osoba.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar