Crna Gora najbolje pripremljena za članstvo u EU u odnosu na zemlje regiona
ilustracija

Analiza Izvještaja o napretku

Crna Gora najbolje pripremljena za članstvo u EU u odnosu na zemlje regiona

Kod stepena pripremljenosti za članstvo u Evropskoj Uniji prednjači Crna Gora, koju slijede Srbija i Makedonija, dok je Albanija na poslednjem mjestu. Procenat usklađenosti spoljne politike Crne Gore, države kandidata za članstvo u EU iznosi 100 odsto, navodi se u uporednoj analizi godišnjeg izveštaja o napretku država Zapadnog Balkana EWB-a.

Evropska Komisija, počev od 2002. godine, podnosi redovne izveštaje Evropskom savjetu i Evropskom parlamentu o postignutom napretku zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Komisija je 17. aprila 2018. godine objavila godišnje izveštaje iz takozvanog Paketa proširenja za 2017. godinu.

Od 2015. godine, nizom izmjena, Evropska komisija je dodatno povećala kvalitet procjena u izvještajima, ali i pouzdanost paketa kao izvora informacija. U izvještajima za 2015, 2016 i 2017. godinu, ocjenjuje se trenutna situacija u posmatranoj oblasti,kao i napredak u istoj. Te ocjene se zasnivaju na pažljivoj analizi situacije, sa posebnim osvrtom na implementaciju i evidenciju konkretnih rezultata u svakoj oblasti. U konačnoj ocjeni, implementacija ima veću težinu od zakonske usklađenosti i institucionalnog okvira.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik European Western Balkans, objašnjava da izvještaji “daju širu sliku trenutnog stanja da bi jasnije pokazali na kom nivou se nalaze države u pogledu pripremljenosti za ispunjavanje kriterijuma za članstvo. Oni takođe pružaju dodatne smjernice o tome na šta bi države trebalo da se usredsrede u narednoj godini, ali i uključuju usklađenije izvještaje i skale procjene, što omogućava državama da se direktno upoređuju u ključnim oblastima”.

Politički kriterijumi

Činjenice i brojke koje najviše brinu, odnose se na stanje demokratije i vladavine prava u svim državama Zapadnog Balkana. Kada se uporedno posmatraju izvještaji za sve zemlje, može se primijetiti da je kod svih ostvaren određeni napredak u pogledu borbe protiv organizovanog kriminala.

Što se tiče oblasti pravosuđa, Makedonija i Albanija su ostvarile dobar napredak u ovoj oblasti. Slična situacija je i po pitanju slobode izražavanja – Makedonija je apsolutni lider koji bilježi dobar napredak, iza nje je Albanija, koja bilježi dobar napredak i u borbi protiv korupcije, dok kod ostalih zemalja nema pomaka u toj oblasti. U oblasti reforme javne uprave Bosna i Hercegovina je jedina država koja nije ostvarila nikakav napredak.

Sveukupno gledano kod političkih kriterijuma, BiH i Kosovo, koje su još uvijek samo potencijalni kandidati za članstvo u EU, i Srbija koja bilježi i nekoliko otvorenih pregovaračkih poglavlja, su najlošije ocijenjene, dok su Albanija i Makedonija, za koje je Evropska komisija dala preporuku za početak pristupnih pregovora, zemlje u kojima ne postoji oblast političkih kriterijuma u kojima nema napretka.

Ekonomski kriterijumi

Kod ekonomskih kriterijuma situacija je drugačija. U skoro svim oblastima koje se tiču postojanja tržišnih uslova privređivanja sve zemlje bilježe određeni napredak, sem Srbije i Kosova koje bilježe dobar napredak. Kapacitet za suočavanje sa pritiscima konkurencije i tržištem u okviru EU kod svih zemalja je ocijenjen kao određeni napredak. Kod ekonomskih kriterijuma nivo spremnosti za članstvo BiH i Kosova je u vrlo ranoj fazi.

Sposobnost preuzimanja obaveza koje proističu iz članstva

Kada se posmatraju sposobnosti preuzimanja obaveza koje proističu iz članstva kod država kandidata, Srbija i Makedonija su zemlje sa najvećim brojem poglavlja u kojima nije zabilježen napredak. Crna Gora je jedina država koja je imala nazadovanje u jednoj oblasti – poglavlje koje se tiče Javnih nabavki.

“Nekoliko amandmana na Zakon o javnim nabavkama, usvojenih u junu 2017, umanjilo je nivo usklađenosti sa pravilima EU. Pripremljen od strane ad-hoc radnih grupa i bez javne rasprave, izmijenjeni zakon više se ne odnosi na javne nabavke male vrijednosti i nabavke u domenu odbrane i bezbjednosti. Ovim promjenama se takođe uvodi nekoliko izuzetaka koji nisu u skladu sa kriterijumima EU“, navodi se u Izvještaju.

Kod poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji, samo je Albanija zabilježila određeni napredak dok su ostale zemlje ostale bez napretka.

„Određeni napredak je ostvaren u vezi sa akcionim planom o digitalnoj agendi i uslugama e-uprave. Regulatorno tijelo za audiovizuelne medije Albanije (AMA) usvojilo je svoj strateški akcioni plan za period 2017-2019, a javni servis je usvojio svoj novi statut,“ ističe se u Izvještaju.

Kod „blokirajućih“ poglavlja 23 i 24 zemlje Zapadnog Balkana nisu ostvarile puno napretka. Kod poglavlja 23, dobar napredak ostvarile su Albanija i Makedonija, dok ostale zemlje imaju određeni napredak.

Sa druge strane, ističe se da je nova vlada u Makedoniji je pokazala političku volju da sprovede hitne reformske prioritete, preporuke Venecijanske komisije i one iz Pribeovog izvještaja, u vezi sa pitanjima iz domena vladavine prava. To, zajedno sa usvajanjem strateških dokumenata i amandmana dovelo je do dobrog napretka u sprovođenju preporuka iz 2016. godine.

Što se tiče poglavlja 24, Makedonija je i tu ostvarila dobar napredak.

Ukoliko se ove jezičke konstrukcije o napretku u 2017. godini numerički prevedu na skalu od jedan do pet, prosječna ocjena koju je Srbija dobila u ukupnom izvještaju iznosi 2,82, koliko bilježi i Makedonija. Srbija i Makedonija time dijele poslednje mjesto. Na prvom mjestu je Crna Gora sa ocjenom 3,12, dok je na drugom Albanija sa 3,03. Kod stepena pripremljenosti za članstvo prednjači Crna Gora, koju slede Srbija i Makedonija, dok je Albanija na poslednjem mestu. Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu države kandidati, pa samim tim u svim oblastima ne podliježu istoj metodologiji kojom se ocjenjuju države kandidati.

Još jedan osvrt na demokratiju

Ako se vratimo na političke kriterijume i pogledamo ih detaljnije, izvještajni period za Crnu Goru je obilježen niskim stepenom povjerenja prema izbornom procesu i dugotrajnom bojkotu parlamenta od strane cijele opozicije posle parlamentarnih izbora održanih u oktobru 2016. U izvještaju se navodi i da uprkos izvjesnom napretku, korupcija i dalje preovladava u mnogim sektorima. Sa druge strane, ističe se i da je operativni kapacitet institucija je poboljšan, ali sve institucije moraju da pokažu proaktivniji pristup u radu.

Makedonija je u ovoj oblasti dobila pozitvne ocjene. Uspjela je da prevaziđe duboku političku krizu, koja je nastala nakon što su 2015. otkriveni slučajevi široko rasprostranjenog prisluškivanja. Novi saziv parlamenta je preduzeo napore da postepeno povrati kontrolu nad izvršnom vlašću, da usmjeri svoje aktivnosti na sprovođenje dugo odlaganih reformi, kao i da unaprijedi sposobnost nadzora i poveća svoju transparentnost.

„Nova vlada je preuzela korake da se izbori sa “zarobljenom državom”, postepeno obnavljajući sistem delotvornog nadzora i unapređujući transparetnost svog rada“, navodi se u Izvještaju.

Sa druge strane, izvještaj za Albaniju u ovoj oblasti nije toliko pozitivan. Kao problemi se javljaju politizacija izbornih tijela, široko rasprostranjene optužbe o kupovini glasova i pritisak na birače.

„Četiri člana parlamenta i jedan gradonačelnik izgubili su svoje mandate u okviru takozvanog procesa dekriminalizacije u decembru 2016. i januaru 2018. U cjelini gledano, sedam poslanika je izgubilo mandate u izvještajnom periodu, a u osmom slučaju je utvrđeno da postoji sukob interesa koji se kosi sa poslaničkim mandatom“, ističe se u Izvještaju.

Što se tiče Kosova, Evropska komisija je kao zabrinjavajuću okolnost podvukla zastrašivanja unutar zajednice kosovskih Srba, naročito uperena protiv kandidata koji ne pripadaju Srpskoj listi.

Drugi problemi koji su primijećeni se odnose na finansiranje političkih partija, participaciju žena u politici, mehanizme kršenja izbornog procesa, neprecizne biračke spiskove i umnogome nedjelotvoran glasački sistem za građane Kosova koji žive u inostranstvu.

U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu navodi se da treba da se hitno izmijeni izborni okvir sa ciljem da se obezbijedi pravilna organizacija izbora u oktobru 2018. godine i nesmetano sprovođenje rezultata. Takođe se ukazuje i da politički lideri moraju preuzeti svoju odgovornost i pokazati spremnost na kompromis oko rješenja u pogledu Doma naroda Federacije BiH.

Međutim, kao glavni problem ostaje neslaganje među članovima vladajuće koalicije koje utiče na napredak države.

“Na funkcionisanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine uticalo je izražavanje različitih pozicija od pojedinačnih članova u nizu pitanja iz nadležnosti nad spoljnom politikom. Međutim, sa izuzetkom nekoliko reformi i značajnog usvajanja akciznog zakonodavstva, dostavljanje određenih reformi odloženo je zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije”, piše u Izvještaju.

Sloboda izražavanja

Crna Gora je ostvarila izvjestan stepen pripreme u vezi sa slobodom izražavanja, ali nikakav napredak nije ostvaren u izvještajnom periodu. Nije bilo nikakvih značajnijih dostignuća u istragama koje se odnose na stare slučajeve nasilja nad novinarima.

„Medijska scena ostaje krajnje politizovana i prisutni su izazovi u vezi sa razumijevanjem uloge slobodnih medija. I dalje postoje brojni slučajevi klevete, što je posledica i slabih auto-regulatornih mehanizama“, navodi se u Izvještaju.

I u Srbiji je slična situacija. Iako je Srbija ostvarila izvjestan nivo pripreme, nikakav napredak nije zabilježen u vezi sa slobodom izražavanja. Ukazano je da to izaziva sve veću zabrinutost.

Međutim, Makedoniji je atmosfera potpuno drugačija. Klima za slobodu medija i slobodu izražavanja je poboljšana, i postoji više otvorenih političkih debata i kritičkog medijskog izvještavanja, a pritisak na novinare je smanjen. Dalji koraci koje Makedonija treba da preuzme jeste unapređivanje nezavisnosti javnog servisa.

„Neophodno je da vlasti pokažu “nultu toleranciju” prema svim slučajevima fizičke i verbalne zloupotrebe ili prijetnji novinarima i da na to potom djelotvorno reaguju relevatni organi.“, ističe se u Izvještaju.

U Albaniji se, pak, javlja problem sa transparentnošću. Iako je ostvaren izvjestan napredak u jačanju nezavisnosti regulatornog tijela i javnog servisa, transparetnost državnog oglašavanja treba da bude unaprijeđena.

Politički pritsci i zastrašivanja novinara izazivaju zabrinutost EU u Bosni i Hercegovini i Kosovu. U BiH je potrebno suštinski unaprijediti zakonski, institucionalni i praktični okvir za praćenje ljudskih prava. Sloboda izražavanja je ugrožena i česti su fizički i verbalni napadi na novinare. Takva situacija se javlja i na Kosovu, gdje se navodi da je parlament pokazao ograničenu posvećenost pronalaženju rješenja za prikladno finansiranje javnog servisa, što ga čini “ranjivim” na politički pritisak.

Usklađenost spoljne politike

Procenat usklađenosti spoljne politike Albanije i Crne Gore, država kandidata za članstvo u EU koje su obje članice NATO, iznosi 100 odsto. Obje države podržale su Globalnu strategiju za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, kao i Makedonija i Srbija, ali su se i priklonile svim deklaracijama Visokog predstavnika i odlukama Savjeta.

Sa druge strane, nivo usklađenosti spoljne politike Makedonije i Srbije sa spoljnom politikom EU je niži, imajući u vidu da se nijedna nije priklonila restriktivnim mjerama EU koje su se odnosile na Rusiju i Ukrajinu. U Makedoniji taj stepen iznosi oko 83 odsto, što znači da je država usvojila 53 od 65 deklaracija Visokog predstavnika i odluka Savjeta, dok je situacija u Srbiji znatno drugačija – stepen usklađenosti je najmanji iznosi 52 odsto, odnosno usvojene su 34 deklaracije Visokog predstavnika i odluke Savjeta.

Izvor:europeanwesternbalkans.rs

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar