On je na panel diskusiji „Ka efikasnijoj borbi protiv korupcije“, koju je organizovao IA, kazao da će ta organizacija nastaviti da saopštava „neprijatne istine“ i da nudi preporuke za bolje prakse i efikasniji rad.

“Mi ne možemo i ne smijemo da se bavimo poslom portparola Vlade i državnih organa. Postoje ljudi koji su za to plaćeni”, kazao je Muk, prenosi PR Centar.

Civilnom društvu je, kako smatra, potrebna Vlada koja traži kritiku, “a ne Vlada koja kritiku i kritičare osuđuje”.

“Mi vjerujemo da je proces evropskih integracija preduslov za reforme, naročito u oblasti vladavine prava i da je proces evropskih integracija, uz sve svoje uspone i padove, ključna transformativna snaga našeg društva”, ocijenio je Muk.

Vjera u evropske integracije, kako je rekao, nije prepreka da se kritikuje pritup EU.

“Tražimo jasnija i strožija mjerila napretka i tvrđi pristup, naročito u Poglavljima 23 i 24. Zato smo otvoreni da damo doprinos dokumentima koje Vlada i Evropska komisija treba da pripreme tokom ove i naredne godine, kako bi dalja dinamika na ovom putu bila svima jasnija”, kazao je Muk.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, rekao je da korupcija ne predstavlja samo jednu nezakonitu radnju, već ona, kako je  kazao, zamrzava institucije, otežava rad pravosuđa i šteti kvalitetu demokratije.

“Zbog toga se protiv korupcije moramo odlučno boriti. U interesu je svih nas da to i uradimo”, poručio je Orav.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je korupcija i dalje dominantno prisutna u brojnim oblastima i to, kako je rekao, ostaje razlog za brigu.

“Operativni kapaciteti institucija su se unaprijedili, ali sve institucije treba da demonstriraju proaktivniji pristup. To je naročito slučaj sa Agencijom za sprječavanje korupcije. Uprava i osoblje Agencije treba da obezbijede maksimalnu transparentnost, integritet, nepristrasnost i odgovornost. To nije bio slučaj sa odlukama o članovima Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG)”, naveo je Orav.

EU će, kako je kazao, i dalje biti ključni partner Crne Gore u borbi protiv korupcije.

Generalni sekretar Nacionalne agencije za Integritet u Rumuniji, Silviu Ioan Popa, kazao je da ta Agencija nikada nije trpjela politički pritisak, navodeći da je nezavisnost i puna nadležnost prvo što joj je bilo potrebno obezbijediti.

“Takođe je važno da je metodologija koju primjenjujemo jasna i svi predmeti se tretiraju na isti način. Treći ključ za uspjeh je taj što smo imali pristup svim informacijama u Ruminiji. Imamo pristup računima u banci, dokumentima vezanim za privatni život. Obično ove informacije dobijemo odmah i ne moramo da čekamo dugo”, rekao je Popa.

Članica Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije u Crnoj Gori, Vanja Ćalović Marković, kazala je da rad te Agencije karakteriše izrazita netransparentnost.

“Postoji veliki problem sa pristupom podacima, ne samo kada su u pitanju NVO, nego i kada su u pitanju građani, ali i članovi Savjeta. Od kada je Agencija uspostavljena, prema njenim zvaničnim podacima, nema više kupovine glasova, ličnih karata, partijskog zapošljavanja. Dakle to je jedina institucija u Crnoj Gori koja ne vidi ono što se vidi iz Brisela i Vašingtona”, kazala je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, Agencija za sprječavanje korupcije je “dresirani tigar, kojeg je dresirala vladajuća partija”.

Tumačenje Agencije koje je, kako je kazala Ćalović Marković, najviše problematično je da se Agencija bavi samo onom imovinom javnih funkcionera koja je stečena od početka 2016. godine, odnosno od njenog uspostavljanja.

“To je suštinski jedna tiha abolicija javnih funkcionera za nezakonito sticanje imovine sve do 2016. godine. Agencija se usudila da podvuče crtu i da kaže- to što ste krali, krali ste, sada smo mi došli i sada ćemo mi da se trudimo da vas ni u budućem periodu u tome ne uhvatimo”, rekla je Ćalović Marković.

Ključni problemi u radu Agencije su, kako je rekla, politizovanost i selektivnost.

“A iznad svega je problem netransparentnost. Jer objavljivanje podataka znači da otkriju koliko ne rade i zbog toga se ta Agenicja trudi, koliko god je moguće, da što manje informacija o njenom radu izađe u javnost”, ocijenila je Ćalović Marković.

Bivši član Odbora Agencije za sprječavanje korupcije u Srbiji, Božo Drašković, ocijenio je da nema institucija bez odgovornih i nezavisnih ljudi u njima, koji su, kako je rekao, javno dostupni i spremni da povlače konsekvence toga što rade.

“Institucije čine ljudi i mi nikada ne idemo korak dalje da kažemo ko sjedi u tim institucijama i šta radi u njima. To znači personalizovano, i tu postoje ključni problemi zašto sistem ne funkcioniše, ili slabo funkcioniše kada je riječ o sprječavanju korupcije i sukoba interesa”, rekao je Drašković.

Prema njegovim riječima problem sukoba interesa se uvijek teže rješava kada je u pitanju neko ko je visoko na ljestvici političke moći.

“Lako ćemo mi nekoga iz osnovne i srednje škole da smijenimo sa mjesta direktora zato što je prilikom odlučivanja bio za to da se primi neki njegov rođak u školu. Tu smo rigorozni i treba da bude tako. Ali kada se radi o ministru, e tu već nikako ne ide, iako imate potpune dokaze sukoba interesa”, pojasnio je Drašković.

On je rekao da ne vjeruje “nijednom političaru koji radi za hiljadu eura”.

“Toliko ste sposobni da možete da zaradite deset hiljada eura mjesečno, a vi se eto, mučite za naše dobro za hiljadu eura. Kada pogledam vaše rashode, ja vidim da imate daleko veću sumu novca. Pitam odakle, ali nikada nismo uspjeli to da istražimo”, rekao je Drašković.

Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u Hrvatskoj, Dalija Orešković, kazala je da su najosjetljiviji predmeti oni u kojima se utvrđuje da je neko u situaciji potencijalnog sukoba interesa, kao i situacije u kojima je „dužnosnik povrijedio etička nečela djelovanja“.

„Okolnosti iz nečijeg privatnog života mogu uticati na njegovu nepristrasnost. Uloga tijela koja se bave sukobom interesa je da kažu- to je potencijalni sukob interesa i od tog dužnosnika se očekuje da se iz te situacije pravovremeno razrijši“, kazala je Oreškovć.