Ona je kazala da je neprocjenjiv osjećaj kada je u pitanju samostalno glasanje za osobe sa oštećenjem vida, napominjući da je od 2016. godine, uveden šablon po kojem one glasaju.

“A zašto se osjećam ovako radosno. Pa zato što nama koji imamo oštećenje vida, beskrajno znači to što možemo samostalno i tajno da glasamo, što je pravo svih nas. S druge strane, važno je što je prilagođen taj način glasanja. Glasa se bez asistenta i glasa se tajno, što je najvažnije”, objasnila je Dragović za PR Centar.

Glasanje za osobe sa oštećenjem vida se, kako je pojasnila, odvija na način što postoji šablon na čijoj prednjoj strani su izrezbareni kružići “a u ovom slučaju je to sedam kružića”.

“U njima se olovkom naznači za koga se glasa, što je svakako olakšavajuće. Svakako da u šablonu postoji glasački listić kao za sve glasače. Kasnije ide ta proceura stavljanja tog listića u glasačku kutiju i cijepanje kupona što je, opet važno za sve”, navela je Dragović.

Prvi šablon za glasanje za osobe sa oštećenjem vida, kako je kazala, uveden je 2016. godine u Danilovgradu.

“Izuzetno smo srećni zbog toga. Ja sam veoma zadovoljna jer imam informaciju da su na većini biračkih mjetsa, ako ne i na svim obezbjeđeni šabloni za lakše glasanje osoba sa oštećenjem vida”, istakla je Dragović.

Stanovnik naselja Golubovci u Glavnom gradu, Davor Vuković, smatra da je veoma bitno da osobe sa invaliditetom (OSI) poput njega ispune svoju građansku dužnost i da glasaju.

“Uslovi u mojoj mjesnoj zajednici su solidni, lokacija gdje se obavlja glasanje je dosta pristupačna za sobe sa invalidskim kolicima”, rekao je Vuković.

Foto: PR Centar

On je rekao da mu je prilikom glasanja potreban asistent i da je to obično neko od njegove porodice.

“Jeste da glasanje treba da zadrži tajnost, ali smatram da sa porodicom o svemu mogu da razgovaram. Ali opet bi bilo poželjno kada bi u budućnosti OSI mogle da glasaju, kao što se to radi npr. u Americi gdje postoji elektronska verzija glasanja. To bi bilo lakše, jer nemamo svi iste uslove da dođemo do glasačkog mjesta”, objasnio je Vuković.

Od 837 biračkih mjesta sa kojih su izvijestili posmatrači Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), na 275 postoje fizičke barijere za pristup biračkom mjestu osoba sa invliditetom, dok na 552 biračka mjesta te barijere ne postoje.

Na predsjedničkim izborima, 532.599 građana s pravom glasa u Crnoj Gori bira između sedam kandidata, a to su Marko Milačić, Mladen Bojanić, Hazbija Kalač, Vasilije Miličković, Dobrilo Dedeić, Draginja Vuksanović i Milo Đukanović.

Predstavnici Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) akreditovali su u Državnoj izbornoj komisiji više od hiljadu kratkoročnih posmatrača za nadgledanje predsjedničkih izbora.

Građani Crne Gore predsjednika države biraju treći put od proglašenja nezavisnosti, a od uvođenja višestranačkog sistema 1990. godine, ovo su sedmi predsjednički izbori.