"Naime, od prošlih Predsjedničkih izbora do danas Ministarstvo unutrašnjih poslova je izvršilo 211.552 izmjene u biračkom spisku koji sada ima ukupno 533.113 upisanih birača.

Preko 100 hiljada izmjena se odnosi na promjene biračkih mjesta građana koji nisu mijenjali adresu stanovanja, niti prebivalište", navodi se u saopštenju MANS-a.

Kako kažu , to znači da će ogroman broj građana glasati na drugim biračkim mjestima, iako nisu mijenjali mjesto svog stanovanja.

"Zbog toga na dan izbora može doći do brojnih problema, jer birači neće znati gdje mogu da glasaju. Ovo može biti posebno problematično jer birački odbori imaju podatke samo o biračima sa svog biračkog mjesta, te ne mogu uputiti građane gdje tačno da glasaju, već im te podatke mogu dati samo opštinske izborne komisije. To može stvoriti posebno velike probleme onim biračima koji glasaju u ruralnim područjima, odnosno djelovima grada koji su daleko od prostorija opštinskih izbornih komisija", saopšteno je.

Iz MANS-a ističu da je posebno sumnjiv broj birača koji su po prvi put upisani u birački spisak na osnovu sticanja punoljetstva.

"Naime, od prošlih predsjedničkih pa do parlamentarnih izbora, odnosno za 3,5 godine, po tom osnovu je upisano 14,5 hiljada birača. Međutim, u dvostruko kraćem vremenskom intervalu, od Parlamentarnih izbora pa do danas, odnosno za 1,5 godinu, upisano je čak 12,4 hiljade birača. Takvi podaci navode na zaključak da je u periodu od 1998. do 2000. došlo do dvostrukog porasta nataliteta u odnosu na prethodni period, za šta nema nikakvog razumnog objašnjenja, niti utemeljenja u zvaničnim statističkim podacima", kazali su iz ove NVO.

Zbog izmjena Zakona o biračkom spisku koje su usvojene krajem prošle godine, MANS nema mogućnost da provjeri i uporedi podatke na način na koji su to radili u prethodnom periodu, kada su kako je saopšteno, otkrivali na desetine hiljada zloupotreba.

"Umjesto automatizovane provjere većeg broja podataka koju smo mogli vršiti za prethodne izbore, kada nam je bio dostupan kompletan birački spisak, sada možemo provjeravati isključivo jedan po jedan slučaj. To je teorijski neizvodljivo za tako veliki broj promjena, posebno iz razloga što pristup biračkom spisku imamo samo u ograničenom vremenskom periodu, od dana raspisivanja do dana održavanja izbora", navodi se u saopštenju.

Takođe,kako dodaju iz MANS-a novim zakonskim rješenjem je ograničena mogućnost analize podataka po onim parametrima po kojima su to ranije radili, kada su pronalazili "brojne fantome, uključujući preminule, duplo upisane birače, neosnovano izbrisane i tako dalje".

"Sada podatke možemo da provjeravamo isključivo onako kako je to odredio MUP, odnosno možemo kontrolisati rad tog Ministarstva samo na način koji nam samo Ministarstvo dozvoljava. Time se obesmišljava kontrola biračkog spiska, kao i rada samog Ministarstva.

Zbog svega toga predsjedničke izbore dočekujemo sa biračkim spiskom koji ne može provjeriti ni jedna nezavisna institucija, što predstavlja veliki korak unazad u odnosu na prethodni period i doprinosi daljem padu povjerenja u izborni proces", zaključuju iz MANS-a.