Najveći hrišćanski praznik u godini, Vaskrs, danas proslavljaju vjernici pravoslavne vjeroispovjesti. Praznik koji se slavi u spomen na Hristovo vaskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom, jutros obilježavaju i pravoslavni vjernici u Crnoj Gori. 

Vaskršnju liturgiju predvodio je mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije sa sveštenstvom, javlja Anadolija.

On je u Vaskršnjoj poruci kazao da je "Hristos vaskrsnuo iz mrtvih, smrću smrt uništio i onima u grobovima život darovao". 

“Pobjeda nad smrću predstavlja jedinu istinsku pobjedu čovjekovu. Sve druge pobjede i čovjekovi uspjesi na zemlji, ako se ne završavaju tom pobjedom – ništa ne predstavljaju. Samo pobjeda nad smrću daje smisao sveukupnom ljudskom životu i djelanju, čovjekovom rađanju i postojanju”, rekao je Amfilohije. 

On je dodao da nije nimalo slučajno što savremena psihijatrija smatra da je najopasnija bolest ovoga vremena – bolest gubljenja smisla života. 

“To je bolest koja rađa bezbroj drugih bolesti. A, gubljenje smisla života upravo se rađa iz prihvatanja smrti kao jedine konačne realnosti čovjeka i svijeta. Sve filozofije i ideologije, bez obzira kako umne i duboke izgledale, koje prihvataju smrt kao konačnu realnost, u suštini predstavljaju obmanu i laž upravo time što obogotvoruju smrt, prolaznost i ništavilo”, rekao je Amfilohije. 

Nakon Svetog pričešća, Mitropolit Amfilohije je osveštao vaskršnja jaja.

On je rekao da je podgorički saborni hram Hristovog Vaskrsenja putokaz prestonom gradu Crne Gore kuda i kako treba da ide, ako hoće da bude pravi, istinski grad.

„Da se ugradi u nebeski Jerusalim preko živonosnog groba Hristovog. A mi smo taj živonosni grob ovdje i oslikali i time spojili Jerusalim sa Podgoricom. I ovo je novi Jerusalim, novi grad. I samo ako tim putem, u duhu Vaskrsenja Hristovog, vaskrsavanja svega što je časno i čestito, što je pravedno i ljudsko, istinski ljudsko, što je Božije – ako u tom duhu bude išao ovaj grad i svi koji žive u njemu, i ne samo on nego i svi zemaljski gradovi, onda će to biti pravi gradovi i onda će to biti pravi i istinski ljudi“, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Vladika je rekao da se danas posebno pomolio za majke koje rađaju dosta djece, kao što je Gospod blagoslovio.

„A onda se molimo Bogu da i ova naša vlast ispoštuje majke sa više djece. Vidite kako one, sirote, protestvuju po Podgorici tražeći ono što im je država bila dala za njihovu djecu. Pa bi bilo dobro da, namjesto što ova vlast sadašnja daje novac NATO paktu, onome NATO paktu koji je ubijao ovaj grad, ovu zemlju i ovaj narod, ubijao djecu i ovdje kod nas i širom naše zemlje, ondašnje i sadašnje, da taj novac daje majkama koje rađaju djecu. A djeca su nešto najsvetije što se na ovoj zemlji rađa“, naglasio je Vladika Amfilohije.

On je dodao da Crna Gora, koja je kroz vjekove rađala divnu i čudesnu djecu, velike vitezove i svece, ne može imati budućnosti ako obogotvorava čedomorstvo.

„Kakva je to zemlja Svetog Petra Cetinjskog i Petra Lovćenskog Tajnovidca i zemlja Marka Miljanova, i Svetog Jovana Vladimira koja ubija djecu i koja se sjedinjuje sa organizacijama koje su sramota ne samo nas koji smo bombardovani, nego sramota časnih evropskih naroda i Amerike… Sa takvom organizacijom se sjedinjavati, takvoj organizaciji davati pare, a oduzimati novac od svojih matera, od svojih sestara, od djece koja se rađaju nije dostojno istinskih i pravih naroda. To nije dostojno čestite i časne Crne Gore“, poručio je on.

Mitropolit je na kraju poželio da praznik Vaskrsenja Hristovog prosvijetli sve nas.

„Radujmo se i veselimo se ovome danu, da nas sve prosvijetli svjetlost Hristovog Vaskrsenja, što znači svjetlost vječnog ljudskog dostojanstva, koja pobjeđuje smrt“, poručio je Mitropolit Amfilohije.

Na liturgiji je pročitana i poslanica patrijarha SPC Irineja. 

Vaskrs se slavi tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima "Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse". 

Pravoslavni vjernici se nakon liturgije okupljaju u domovima uz svečanu trpezu na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije, predaje ga onome čije je bilo jače.