Farbanje jaja za Uskrs se prvi put vezuje za 12. vijek, a u Srbiji za 16. vijek, ali se za ovaj običaj vezuju različita predanja i vjerovanja. 

Prema jednom, farbanje jaja vezuje se za legendu o Mariji Magdaleni. Po dolasku u Rim, caru Tiberiju poklonila je korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje, rekavši da je vjerovatnoća da se to dogodi jednaka tome da bijela jaja iz korpe promijene boju. Marija je na tu njegovu rečenicu odgovorila sa "Hristos Vaskrse", a sva jaja u korpi postal su crvena. 

Druga priča povezana je sa događajima prije Hristovog vaskrsenja. Naime, ispod Hristovog krsta na kome je razapet bilo je grličino gnijezdo. Kako je krv je sa Isusovog tijela kapala na jaja, ona su poprimila crvenu boju. Po tom vjerovanju, Hrišćani od tada obilježavanju dan Hristovog stradanja farbanjem crvenih jaja. 

Jedna simpatična priča dolazi iz Šumadije. Neki stariji ljudi znaju za vjerovanje da su žene spasile život vojnicima zahvaljujući ofarbanim jajima. Kako bi omele vojnike koji jure za Hristom, one su im pokazale ofarbana jaja, a Bog ih je bogoslovio, jer je Isus uspio da im utekne. 

Crvena boja je boja Vaskrsenja, ali ujedno simbolizuje i Hristovu nevino prolivenu krv. Jaja se svake godine farbaju petkom, a onda lome sva tri dana Uskrsa. Priče se danas često izostavljalju, ali tradicija iz godine u godinu ostaje, prenosi Super žena.