Za ovo krivično djelo prema crnogorskom zakonu propisana je kazna od tri do 15 godina. Maksimalna kazna, kako pokazuje praksa, međutim, nikada nije donijeta u Crnoj Gori, a razlozi su brojni, od kaznene politike do objektivnih razloga. U posljednje tri godine izrečeno je sedam pravosnažnih presuda za silovanje pred Apelacionim sudom.

"Jedan predmet okončan je pravosnažnom presudom u 2015. godini, tri u 2016. godini, tri u 2017. godini. Za isto krivično djelo, u ovom sudu, trenutno su u proceduri tri predmeta", saopšteno je Pobjedi iz Apelacionog suda.

U navedenim predmetima Apelacioni sud je potvrdio jednu oslobađajuću i šest osuđujućih prvostepenih presuda. Među tim presudama u dva slučaja dosuđeno je po sedam godina zatvora počiniocima, dok je za silovanje u pokušaju izrečena kazna zatvora od šest mjeseci…

Advokat Srđan Lješković je rekao da je  teško dokazati ovo krivično djelo i da se u praksi izriče prosječna kazna tri godine. Imajući u vidu takvu kaznenu politiku, jasno se uočava da se veće kazne određuju za nanošenje teških tjelesnih povreda u fizičkom obračunu nego za silovanje, što je skandalozno.

"Problem, po meni, nije u kriterijumima sudija, već u zakonskim maksimumima predviđenih sankcija, koje im ,,vezuju ruke“. Odbrana osumnjičenih za ovo krivično djelo često počiva na činjenicama da se sa žrtvom poznaju od ranije, da je žrtva pristala dobrovoljno na takav čin, da je svojim ponašanjem ili oblačenjem dala do znanja počiniocu da mu se sviđa i da je to bio povod za takav čin", ističe Lješković.

On navodi da je silovanje zločin koji je najteže dokazati, a da pojedine procjene kažu da na jedan prijavljeni dolazi čak 10 do 15 neprijavljenih seksualnih napada.