Iz te ustanove su ukazali da su Grčka, Italija, Rumunija i Srbija najpogođenije.

„Od početka epidemije samo nа tеritоriјi Srbiје ukupno je registrovano devet smrtnih slučajeva koji su bili posljedica morbila, i 3,162 slučaja obolijevanja od mаlih bоginjа“, naveli su u saopštenju.

Do prošle godine, kako su dodali, smrtnih slučajeva kao posljedice morbilozne infekcije u Srbiji nije bilo 20 godina.

Iz IJZ su kazali da je u Crnoj Gori nakon tri godine bez slučajeva, ove godine infekcija virusom morbila dokazana kod 14 osoba, od kojih se dva oboljela dijeteta još nalaze na bolničkom liječenju i trenutno su stabilnog zdravstvenog stanja.

„Zbog epidemiološke situacije u regionu, ali i nezadovoljavajućih nivoa kolektivnog imuniteta, u Crnoj Gori je na snazi pooštren nadzor nad osipnim groznicama koji za cilj ima da pravovremeno otkrije i adekvatno procesuira sve osobe sa simptomima malih boginja“, podsjetili su iz te ustanove.

Navode da je procijenjeno nešto više od sedam hiljada nevakcinisane i osjetljive djece predškolskog uzrasta.

Iz IJZ su objasnilii da morbile za razliku od mnogih drugih zaraznih bolesti i infektivnih patogena nijesu ni nova, niti nepoznata bolest.

Oni su kazali da je razlog zbog kojeg se morbile sada registruju u epidemijskoj formi činjenicama da su moderna društva zaboravila pravu opasnost zaraznih bolesti i da ne smatraju vakcinaciju neophodnom.

„Zahvaljujući neodgovornim pojedincima i antivakcinalnim porukama koje su iznosili, morbile su ponovo počele da odnose ljudske živote i to u 21. vijeku, a to je ono čemu se moramo oduprijeti jer je svaki izgubljeni život od bolesti koja se apsolutno mogla spriječiti necivilizacijski čin ravan katastrofi“, rekli su iz Instituta.

Rtcg/Mina