Pomoćnik direktorice za sektor socijalnih statistika i demografije u Monstatu, Vuk Čađenović, kazao je da su te minimalne potrebe utvrđene međunarodnim kalorijskim stadardom od 2,21 hiljadu kalorija.

“Monstat nije odredio koliko je potrebno novca da neko preživi dnevno, već je utvrdio da je za zadovoljenje minimalnih potreba za januar, shodno standardu od 2,21 hiljadu kalorija, potrebno 256 eura za hranu i 372 eura za neprehrambene proizvode za četvoročlanu domaćinstvo”, rekao je Čađenović na konferenciji za novinare.

On je dodao da posao Monstata nije da tumači da li je to dovoljno, odnosno da li je međunarodni standard dobro postavljen i zašto iznosi 2,21 hiljadu kalorija.

Na pitanje kako je Monstat došao do podatka od osam eura za četvoročlanu porodicu i koje namirnice čine sadržaj korpe, Čađenović je odgovorio da je ekspert Instituta za javno zdravlje na osnovu međunarodnih standarda utvrdio, koliki je broj namirnica potreban da bi se dostigao minimum od 2,21 hiljadu kalorija.

“To podrazumijeva održavanje života i radnih sposobnosti”, poručio je Čađenović. On je rekao i da Monstat nije odgovoran za nutricionistička, psihološka, sociološka i antropološka tumačenja.

Čađenović je objasnio da se metodologija obračuna minimalne potrošačke korpe bazira na međunarodnom metodologiji i preporukama Svjetske banke (SB), od koje je Crna Gora dobila ekspertu pomoć u izračunavanju tog podatka.

On je naveo da osnovu za izračunavanje minimalne potrošačke korpe čine podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava i iz Popisa stanovništva iz 2011. godine, kao i međunarodni standardi.

“To znači da smo ukupnu potrošnju građana poređali po veličini i podijelili u deset grupa. Prvi decil ili prvu grupu čine građani koji najmanje troše, a desetu grupu oni koji najviše troše. Kao polaznu osnovu za analizu minimalne potrošačke korpe uzeli smo stanovništvo koje se nalazi u drugoj, trećoj i četvrtoj grupi odnosno decilu, u odnosu na veličinu potrošnje”, objasnio je Čađenović.

U slučaju da se posmatralo svih deset decila, govorilo bi se o osnovi za utvrđivanje prosječne potrošačke korpe.

Korpa, kako je rekao Čađenović, uključuje 92 proizvoda koja domaćinstva najčešće koriste, kao i određene proizvode, bez obzira na veoma nisku zastupljenost u potrošnji, kao što su, između ostalih, hrana za bebe i crni hljeb.

“Kada govorimo o korpi hrane onda govorimo o kupovini namirnica koje su neophodne za spremanje jela, a ne govorimo o kupovini gotovih jela”, kazao je Čađenović.

On je rekao da su iz potrošnje neprehrambenih proizvoda iskljućene cigarete i duvan, kupovina novih automobile i odmor u inostranstvu, jer se ne smatraju troškovima minimum.

Čađenović je dodao da su, u odnosu na prethodnu minimalnu potrošačku korpu, sada iz njenog sadržaja izostavljanji troškovi koji se odnose na plaćanje rente za stanovanje.

To je urađeno, kako je objasnio, između ostalog i zbog toga što podaci iz Popisa stanovništva iz 2011. godine pokazuju da skoro 90 odsto domaćinstava u Crnoj Gori živi u sopstvenom stanu.

Na pitanje zašto umjesto toga nije uračunata rata za stambeni kredit, s obzirom da je većina građana kreditno zadužena za stan, Čađenović je odgovorio da se, kada se govori o korpi, tu radi o minimumu.

“Ne postoji minimum za stanovanje, nego samo standard. Onda bi se ta ista vrijednost našla i u prosječnoj potrošačkoj korpi i u minimalnoj”, objasnio je Čađenović.

On je kazao da je mininmalna potrošačka korpa, koja se proizvodi u Crnoj Gori, proizvod nasljeđa zemalja bivše Jugoslavije, dok evrospke zemlje imaju potpuno drugačiji sistem indikatora kojima prate kvalitet života građana.

Mina biznis/Rtcg