Međunarodna studija, nastala analizom rezultata 522 ispitivanja, obuhvatila je 21 tip antidepresiva, koji se najčešće propisuju, i uzorak od 120.000 pacijenata. Studija objavljena u časopisu Lancet utvrdila je da su neki lijekovi efikasniji od drugih, dok neki imaju manje nuspojave.  

Svi lijekovi obuhvaćeni studijom - ukupno 21, među kojima su se našli i generički i novopatentirani lijekovi, efikasniji su nego placebo, zašećerene tabletice davane kontrolnoj grupi. Međutim, čak i te placebo tabletice, bolje su protiv depresije, koja danas pogađa svaku 20. osobu na planeti.

Studija je pokazala da milioni ljudi u svijetu, koji sa oklijevanjem, skepsom ili nadom, uzimaju antidepresive, mogu i dalje to da čine bez osjećaja krivice ili sumnje u njihovu djelotvornost, piše britanski list Gardijan, a prenosi Pink.

Isto tako, ljekari koji propisuju antidepresive ne bi trebalo da se uzrujavaju zbog toga, iako bi u slučaju najtežih bolesnika trebalo kombinovati lijekove sa drugim metodama, kao što su grupna terapija, bolovanje, kognitivno-bihevioralna terapija, vježbanje, edukacija i lokalna mreža podrške. 

Ljekari bi takođe mogli da razmisle o tome da mijenjaju vrstu antidepresiva. Veliko iznenađenje studije je to što dva u svijetu najpoznatija antidepresiva, a to su Prozak (fouoxetin) i Citalopram (koji se najčešće propisuje u Velikoj Britaniji), imaju relativno slab učinak, piše Gardijan. 

Drugo veliko pitanje je zašto antidepresivi kod nekih pacijenata djeluju, a u drugih ne, i zašto je potrebno tako dugo vremena da počnu da djeluju (od nekoliko nedjelja do nekoliko mjeseci) i konačno kako oni djeluju (nauka tvrdi da usporavaju ponovno korišćenje važnog neurotransmitera serotonina, čiji manjak utiče na raspoloženje, apetit, spavanje i koncentraciju).  

Drugo veliko pitanje koje tek traži odgovor je kakve su nuspojave dugotrajnog uzimanja antidepresiva. Većina ljudi odustaje od uzimanja antidepresiva u prvoj godini otkako su im propisani. Ipak, znatna manjina uzima antidepresive dugotrajno, jer su pokušali da žive bez njih i ustanovili da ne mogu. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je depresivno oko 300 miliona ljudi. Čak i u bogatim zemljama, gdje je farmakološka i psihološka terapija dostupna, tek svaka šesta osoba sa depresijom uzima efikasan lijek. Kad je riječ o zemljama sa niskim i srednjim primanjima, terapiju prima tek svaki 27. pacijent, piše Rojters.