RCC: Regionda poveća konkurentnost i poboljša orijentaciju tržišta
ilustracija

Borba protiv nezaposlenosti

RCC: Regionda poveća konkurentnost i poboljša orijentaciju tržišta

Iako se region Zapadnog Balkana suočio sa dramatičnim padom zaposlenosti u periodu nakon svjetske ekonomske krize, od 2008. do 2011. godine, „situacija se popravila u narednih pet godina i do 2016. ukupan broj zaposlenih je ponovo dostigao 6,5 miliona što predstavlja povećanje od 8,9%,“ navodi se u nedavno objavljenom izvještaju „Tržišta rada na Zapadnom Balkanu: učinak, uzroci i moguće politike“, koji je izrađen u okviru projekta „Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja“ (ESAP) a koji sprovodi Savjet za regionalnu saradnju (RCC).

Vođa tima projekta Nand Šani rekao je da su promjenama u stopama zaposlenosti u periodu između 2010. i 2016. godine u šest ekonomija Zapadnog Balkana najviše doprinijeli proizvođački, građevinski i obrazovni sektor, stručne i naučne djelatnosti, javna uprava i poljoprivreda.

,,U strukturi zaposlenosti, ipak, preovladavaju neproizvodne djelatnosti što ukazuje na to da region treba da poveća konkurentnost i poboljša orijentaciju tržišta te radi na razvoju i jačanju postojećih lanaca vrijednosti,“ kazao je Šani.  

Ipak, ostaju brojna pitanja kao što su veliki udio neformalnog zapošljavanja, visoka stopa nezaposlenosti omladine, veliki udio dugoročne nezaposlenosti i niska stopa učešća žena u radnoj snazi, što ukazuje na veliki neiskorišteni ljudski potencijal, koji bi mogao podstaći ekonomski rast i prosperitet, objasnio je Šani.   

Ekonomije Zapadnog Balkana su prethodnih godina zabilježile i značajan napredak na polju institucionalnih reformi tržišta rada kojima su mnoge od njih smanjile troškove otpremnina i povećale fleksibilnost sistema pregovaranja o platama, kao i fleksibilnost tržišta rada a propise na polju zaštite radnih mjesta učinile manje restriktivnim, piše u izvještaju.   

U proteklom periodu ESAP je sproveo i niz regionalnih procesa komparativnog učenja za javne službe za zapošljavanje u svakoj od šest ekonomija Zapadnog Balkana koje su obuhvatale samoprocjenu i spoljnu procjenu glavnih područja i aspekata učinka rada javnih službi za zapošljavanje i koje su u potpunosti bile usklađene sa modelom komparativnog učenja koji koriste javne službe za zapošljavanje iz Evropske unije 

Rezultati ovih procjena su pokazali da je, prema javnim službama za zapošljavanje iz regiona, prelazak iz nezaposlenosti u zaposlenost u Albaniji u 2016. godini iznosio21% sa 25.158 osoba koje su se ponovo zaposlile od 119.710 registrovanih nezaposlenih;

u Bosni i Hercegovini je iznosio 25% sa 132.054 osobe koje su se zaposlile od 521.357 registrovanih nezaposlenih;

u Srbiji je iznosio 37% sa 265.111osoba koje su se zaposlile od 713.154 registrovanih nezaposlenih;

dok je u Crnoj Gori iznosio 34% sa 14.645 osoba koje su dobile zaposlenje od 42.825 registrovanih nezaposlenih.

Najveći postotak je zabilježen u Makedoniji od 48% sa 51.683 osobe koje su se ponovo zaposlile od 108.289 registrovanih nezaposlenih, dok su na Kosovu 2016. godine 6.754 osobe iz statusa nezaposlenih prešle u status zaposlenih. 

Cilj „Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja“ je da se ojača regionalna saradnja i institucionalni kapaciteti nacionalnih uprava, organizacija radnika i poslodavaca te da im se omogući da pripreme i efikasno sprovedu reforme socijalne politike i politike zapošljavanja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Savjet za regionalnu saradnju i Međunarodna organizacija rada ciljane aktivnosti realizuju zajedno sa javnim upravama i organizacijama poslodavaca i radnika. Projekat ESAP, koji je vrijedan 3 miliona eura, finansira Evropska unija, a zajedno ga realizuju Savjet za regionalnu saradnju i Međunarodna organizacija rada u ekonomijama Zapadnog Balkana. Projekat traje tri godine, od marta 2016. do aprila 2019. Projektni tim se nalazi u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.