Među zemljama koje ljudi jako vole u svojim migracionim pohodima, svakako je Austrija u kojoj, kažu, danas na bečkim ulicama češće čuješ srpski nego njemački.

U ovoj zemlji se, prema određenom mehanizmu, svake godine sastavlja spisak deficitarnih zanimanja. Savezni ministar rada u saradnji sa saveznim ministrom ekonomije sačinili su listu poslova koji će na austrijskom tržištu rada biti veoma traženi u 2018.

Prije svega, najvažnije je znanje njemačkog jezika. Poznavanje jezika na nivou A1 ili A2 za njemački i B1 ili B2 za engleski potrebno je dokazati međunarodno priznatim certifikatom.

Deficitarna zanimanja / zarada:

1. Građevinski radnik / 3.000 eura

2. Mašinski radnik / 3.000 eura

3. Tehničar za mašinstvo sa višom školom / 3.000 eura

4. Tehničar sa višom školom za tehnologiju energetike / 4.400 eura

5. Metalostrugar, mašinski tehničar, tehničar za obradu metala / 3.000 eura

6. Specijalistički inženjer elektrotehnike / 3.000 eura

7. Programeri, računarski tehničari, tehničari mreže, tehnička podrška, softver inženjer / 3.000 eura

8. Inženjer poljoprivrede, inženjer građevinskih mašina / 2.500-2.800 eura

9. Diplomirani inženjer mašinstva / 2.800 eura

10. Diplomirani inženjer elektrotehnike / 3.000 eura

11. Tehničar za precizno brušenje / 2.000 eura

12. Diplomirani IT inženjer / 3.000 eura

13. Šef gradilišta / 2.700 eura

14. Diplomirani građevinski inženjer / 3.500 eura

15. Zavarivač / 1.500 eura

16. Inženjer instalacije / 3.500 eura

17. Električar, elektroinstalater / 2.500 eura

18. Radnik na konstrukciji / 2.700 eura

19. Diplomirani inženjer elektrotehnike / 3.500 eura

20. Monter radnici, serviseri / 2.500 eura

21. Konstruktori betona, radnici za popravku betona / 1.500 - 1.800 eura

22. Stolari, montažni građevinski radnici / 1.600 eura

23. Limari / 1.800 eura

24. Radnici za podne i zidne podloge / 2.700 eura

25. Automehaničar / 2.000 - 2.500 eura

26. Tehničar za instalaciju, za montažu i usluge / 2.500 eura

27. Diplomirane medicinske sestre / 1.600 eura

Međutim, ono što uvijek treba imati na umu je to da bavljenje određenim poslovima, recimo svim zanimanjima iz medicinske sfere, nije moguće bez nostrifikacije u Austriji. Da li diplomu za svoje zanimanje morate da nostrifikujete, lako možete da saznate na internetu.

Ako ima razlika, polažu se dodatni ispiti. Za nostrifikaciju univerzitetske diplome podnosi se zahtjev na odgovarajućem austrijskom univerzitetu, odnosno visokoj stručnoj školi ili u centralnoj službi za informisanje Ministarstva nauke.

Kako do radne dozvole?

Prvi korak jeste da podnosilac zahtjeva samostalno pronađe odgovarajućeg poslodavca. Tek tada može podnijeti zahtjev za izdavanje crveno-bijelo-crvene karte, bilo u Ambasadi Austrije ili u Austriji (u Pokrajinskom ili Okružnom nadleštvu ili Magistratu).

U Ambasadi ili Konzulatu zahtjev mora podnijeti podnosilac lično, dok u Austriji to može da uradi poslodavac. Ukoliko provjera zahtjeva bude pozitivno riješena, podnosilac zahtjeva dobija radnu dozvolu, piše Telegraf.

Crveno-bijelo-crvena kartica važi 12 mjeseci i dozvoljava naseljavanje na određeno vrijeme i zaposlenje kod poslodavca koji vas je zatražio. Nakon godinu dana može se podnijeti zahtjev za slobodan pristup tržištu rada. Ko se doseli sa ovom dozvolom, ne mora da dokazuje poznavanje njemačkog.

Da li će neko dobiti crveno-bijelo-crvenu dozvolu zavisi od stepena obrazovanja, radnog iskustva, poznavanje jezika i životne dobi. Detaljnije informacije možete pronaći na sajtu za migraciju.

Treba imati na umu da možete da počnete da radite tek nakon što zvanično dobijete crveno-bijelo-crvenu kartu, u suprotnom postoje konsekvence, kao što je, na primjer, zabrana ulaska u Austriju. To važi i za kršenje drugih propisa i zakona.