Samo je jedan slučaj okončan kaznom zatvora od četiri mjeseca. Presude nijesu odraz stvarnog stanja i da sudovi ne uzimaju u obzir da je riječ o slučajevima počinjenim iz mržnje prema LGBTIQ osobama, kažu za Portal RTCG Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i LGBT aktivisti.

Moguće je da su vlasti Švedske imale u vidu presude crnogorskih sudova kada su prije nekoliko dana crnogorskom LGBT aktivisti i žrtvi nasilja u Crnoj Gori, Stefanu Kandiću, odbile zahtjev za azil.

Stefan za Portal RTCG.me kaže da ostaje u Švedskoj i žaliće se na takvu odluku, jer nema namjeru da se vrati u Crnu Goru gdje je prošle godine u svom kafiću u Podgorici napadnut zbog seksualne orijentacije.

Napadači su ga prvo vrijeđali i provocirali, a potom su ga gađali staklenim bocama i, kako su kasnije ljekari utvrdili, nanijeli mu “lakše tjelesne povrede”.

"Pitam se šta su za njih teške povrede? Kada vas neko napadne na radnom mjestu, onda znate da niste više sigurni", kaže Stefan i dodaje da je to bio početak njegove agonije. Napadači su brzo uhvaćeni, zadržani u pritvoru, dok nisu dovedeni pred tužioca.

"Tužilac je, nakon saslušanja svih svjedoka, mene kao oštećenog i osumnjičene pustio na slobodu bez mjera nadzora. Da li to smatrate pravednim i korektnim, da onaj koji vas je pokušao ubiti ide ulicom pored vas i daje naznake da bi rado to ponovio", kaže Stefan za naš Portal.

Poručuje i da, zbog svega toga, ne želi da se vrati u Crnu Goru. "Švedske vlasti ću pitati, ko im je iz Crne Gore garantovao moju bezbjednost, jer ja mislim da bih u Crnoj Gori živio u stalnom strahu", zaključio je Stefan.

Ni Stefanov, a nijedan drugi slučaj nije prošle godine okončan kaznom zatvora. Kako nam je saopšteno iz Vrhovnog suda u 2017. nije bilo krivičnih predmeta nasilja na osnovu seksualne orjentacije. U 2016. pred sudovima su bila dva takva slučaja.

„U jednom predmetu izrečena je kazna zatvora u trajanju od četiri mjeseca, kao i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta (municije za vatreno oružje kategorije B-5 metaka za pištolj kalibra 9mm), dok je u drugom predmetu okrivljeni oslobođen optužbe. Obje presude su pravosnažne“, saopšteno nam je iz Vrhovnog suda.

Slučajevi u kojim su oštećeni LGBT pripadnici u protekle dvije godine uglavnom su završavali u sudovima za prekršaje. U izvještaju LGBT Foruma progres, navodi se da je Upravi policije i državnim tužilaštvima od oktobra 2016. do oktobra 2017. prijavljeno 239 slučajeva kršenja prava LGBT osoba. 

Zahtjev za prekršajni postupak podnijet je u 18 slučajeva. Okončano je sedam slučajeva pred Sudom za prekršaje, gdje su okrivljeni novčano kažnjeni, od 100 do 700 eura. Dva slučaja riješena su sporazumom. Pored novčanih kazni prekršajni sudovi su 2016. izrekli i jednu uslovnu kaznu i jednu opomenu. 

Podaci kojim raspolaže LGBTIQ asocijacija "Kvir Montenegro" govore da su se tokom 2017. dogodila četiri slučaja fizičkog napada na LGBTIQ osobe. U tri slučaja policija je identifikovala počinioce.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, ali i NVO aktivisti, uočavaju da u ovim slučajevima naši sudovi ne primjenjuju otežavajuću okolnost, odnosno ne kvalifikuju ova djela, kao počinjena iz mržnje prema LGBTIQ osobama, za šta imaju uporište u Krivičnom zakoniku.

To samo po sebi u krajnjem znači blaže kazne. Ombudsman ide korak dalje, pa kaže da je primjena “otežavajuće okolnosti“ u izricanju kazni moguća i u prekršajnom pravu.

“Praksa je takva da neko ko istuče pripadnika/cu LGBTIQ zajednice dobija istu kaznu kao neko ko se potukao zbog previše popijenog alkohola. To nije i ne može biti isto, niti smije biti tretirano na isti način”, kaže za naš Portal Predsjednik Upravnog odbora LGBTIQ asocijacija "Kvir Montenegro" Danijel Kalezić.

On upozorava da je riječ o ozbiljnom problemu koji, ako ne bude riješen, može ostaviti i posljedice i na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer direktno utiče na ukupnu vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava i sloboda.

“U cilju rješavanja ovog problema organizacija "Kvir Montenegro" je tokom prethodnih godina organizovala više treninga i seminara za zaposlene u sudstvu i tužilaštvu i mi ćemo nastaviti naše aktivnosti u tom smjeru, kako bi ovaj problem bio prevaziđen”, zaključio je Kalezić.

Ombudsman je tokom 2016. i 2017. u radu imao samo šest predmeta diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Zaštitnik, međutim, ne spori da se pripadnici LGBT populacije još uvijek suočavaju sa fizičkim i psihičkim nasiljem, govorom mržnje izraženim na javnim skupovima, putem interneta, i drugim mjestima.

„To je razlog da se ulože dodatni napori u adekvatnom prekršajno-pravnom i krivično-pravnom procesuiranju djela počinjenih prema LGBT populaciji, primjeni otežavajuće okolnosti za slučaj krivičnih djela počinjenih iz mržnje, ali i na primjeni Konvencije Savjeta Evrope o računarskom kriminalu i njenom dodatnom protokolu koji se odnose na kažnjavanje akata rasizma i ksenofobije učinjenih putem računarskih sistema i suzbijanje određenih oblika i načina izražavanja ksenofobije krivično- pravnim sredstvima, što se analogno može primijeniti i na govor mržnje prema LGBT populaciji izražen putem interneta i društvenih mreža“, zaključio je Ombudsman.