“Socijaldemokratska partija će od naredne nedjelje početi sa prikupljanjem potpisa za uvećenje minimalne zarade. Cilj te inicijative je da se minimalna zarada u Crnoj Gori uveća sa sadašnjih 193 eura što je najniže u region na 50 odsto prosječne zarade, odnosno 250 eura”, poručio je Zeković.

On je podsjetio da je, zajedno sa poslanikom Raškom Konjevićem, još  u junu 2017. godine uputio Inicijativu za uvećanje minimalne zarade.

“Razmatranje Inicijative više puta odlagano, prvo za septembar, pa za kraj godine, da bi na poslednjoj sjednici Socijalnog savjeta bilo dogovoreno da će se o Inicijativi raspravljati do kraja decembra 2017. uz prisustvo ministra finasija, ali ni taj dogovor nije ispoštovan niti su članovi Savjeta obaviješteni o razlozima za takvo ponašanje. Umjesto uvećanja minimalne zarade 2018. godina je počela sa uvećanjem PDV-a, uvećanjem akciza, uvećanje cijena električne nergije, uvećanjem cijene goriva, što je za posljedicu imalo rast cijena proizvoda i troškova prevoza”, dodao je on.

Zeković ističe da, kada se u jednoj zemlji istovremeno povećaju porez, cijena električne energije i cijena goriva, to znači neminovan rast cijena gotovo svih proizvoda i snažno slabljenje kupovne moći gradjana.

“Dakle, ovakav sistemski udar na standard građana, posebno onih sa najnižim primanjima još više aktuelizuje Inicijativu za uvećanje minimalne zarade i takvu odluku čini minimumom brige za zaposlene sa najnižim primanja čiji se položaj konstantno pogoršava”, podvlači on.

On je podsjetio da Crna Gora ima najnižu zaradu u regionu.

“Nižu i od Makedonije i od Srbije i od Kosova i od Albanije, da ne govorim o Hrvatskoj i Sloveniji, dok naša Vlada nastavlja sa  politikom koja vodi daljem socijalnom raslojavanju građana protivno Ustavu koji u članu 1 Crnu Goru definiše i kao državu socijalne pravde. Vlada odbija da uveća minimalnu zaradu za naše zaposlene, za one radnice koje u marketima rade prekovremeno i bez slobodnog radnog dana, radnike u buticima, radnike u obezbjeđenju, ugostiteljske radnike…. dok ista DPS većina prije nekoliko dana u Tivtu donosi odluku da arapske milijardere časti sa 5,6 miliona eura novca građana”, istakao je Zeković.

Navodi da je u povlašćenom položaju krupni kapital, tj.  “biznis elita” kojoj je, po riječima Zekovića, omogućeno da državu zakine za 700 miliona eura poreza, dok se fiskalna stabilnost obezbjedjuje konstatnim udarima na standard građana sa najnižim primanjima.

“Vlada uzima od najsiromašnijih da bi dala najbogatijima. Uvećanje minimalne zarade imalo bi višestruke pozitivne efekte za zaposlene,  ali i za državu i poslodavce koji poštuju zakone”, tvrdi on.