Uticaj politike najveći problem crnogorskih sudova
Foto: PR Centar

CEMI

Uticaj politike najveći problem crnogorskih sudova

Skoro polovina crnogorskih građana ima povjerenje u pravosudni sistem Crne Gore, a uticaj politike smatraju najvećim problemom u radu sudova, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Koordinatorka istraživanja u Odjeljenju za istraživanje javnog mnjenja CeMI-ja, Milena Nikolić, kazala je da su u ispitivanju javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore učestvovala 1.032 punoljetna građanina Crne Gore.

„Na pitanje da li imate povjrenje u pravosudni sistem Crne Gore, 47,8 odsto ispitanika navodi da ima povjerenje, 37,1 odsto da nema, dok 15,1 odsto ne zna odgovor na ovo pitanje“, rekla je Nikolić u PR Centru.

CEMI1

Milena Nikolić, foto: PR Centar

Prema njenim riječima, stanovnici sjevera u većem stepenu iskazuju povjerenje prema pravosudnom sistemu Crne Gore, pa njih, kako je navela, 54 navodi da ima povjerenje, 46,3 odsto stanovnika sa juga ima povjerenje, dok iz centralne regije 44,6 odsto ispitanika ima povjerenje u pravosudni sistem.

„Najveće povjerenje ispitanika ima vojska sa 55 odsto, 48 odsto ispitanika navodi da vjeruje policiji, a na trećem mjestu nalazi se Ministarstvo pravde sa 41 odsto, 39 odsto ispitanika vjeruje Ombudsmanu, 38 odsto sudstvu, 38 odsto ima povjerenje u tužilaštvo, dok 36 odsto ispitanika navodi da ima povjerenje u advokate“, istakla je Nikolić.

Mediji, kako je kazala, dobijaju najnižu ocjenu u istraživanju, prema kojem 33 odsto ispitanika ima povjerenje u medije.

„Na pitanje da procijene korupciju od jedan do pet, 42,4 odsto ispitanika navodi da je korupcija zastupljena u policiji, 41,3 odsto njih navodi da je korupcija zastupljena u sudstvu, 39,7 odsto da je korupcija prisutna u tužilaštvu, 37,6 odsto navodi da je korupcija zastupljena u Skupštini, 35 odsto ispitanika navodi da je korupcija prisutna u Ministarstvu pravde“, navela je Nikolić.

Istraživanje je, kako je pojasnila, pokazalo da 43,4 odsto građana ocjenjuje da prosječan građanin može očekivati pošteno suđenje ukoliko iz nekog razloga bude stranka u sudskom postupku, „u odnosu na 31 odsto ispitanika koji smatraju da prosječan građanin ne može očekivati pošteno suđenje“.

„Da sudski postupci traju nepotrebno dugo jer sudovi nisu dovoljno efikasni smatra 69 odsto ispitanika, da sudski postupci traju uglavnom koliko treba smatra 8,7 odsto, dok 3,8 odsto smatra da sudovi presuđuju previše brzo“, navela je Nikolić.

Ona je istakla da za najveći problem u radu sudova ispitanici izdvajaju uticaj politike.

„Tako vidimo da 41,2 odsto ispitanika ovo ocijenjuje kao najveći problem u radu sudova, 19,7 odsto ispitanika navodi da je trajanje postupka glavni problem u radu sudova, dok 16,5 odsto ispitanika za najveći problem izdvaja korupciju“, kazala je Nikolić.

Istraživanje je, kako je navela, pokazalo da 46,5 odsto ispitanika ocjenjuje da tužilaštvo u Crnoj Gori ne odlučuje nezavisno o tome koga će krivično goniti, 33,3 odsto ispitanika ima pozitivan stav prema ovom pitanju, a 17,3 odsto ispitanika ne može da odluči.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da dolazi do blagog oporavka povjerenja u pravosudni sistem u odnosu na poslednje istraživanje iz decembra 2017.godine.

„Moguće da su različiti faktori uticali na to, ali ono što je jedan od razloga za opravak jeste početak direktnog prenošenja sudskih postupaka“, naveo je Vujović.On smatra da je važno obratiti pažnju na broj onih koji su neopredijeljeni.

CEMI19

Zlatko Vujović, foto: PR Centar

„U određenim situacijama, kako raste povjerenje, tako se smanjuje broj neopredijeljenih, a kako povjerenje pada, onda broj neopredijeljenih raste. Jaz između onih koji imaju povjerenje ili nepovjerenje se kreće oko deset odsto, i u ovom trenutku, odnos onih koji imaju povjerenje u pravosudni sistem i onih koji nemaju je 10,7 odsto u korist onih koji imaju povjerenje u pravosudni sistem“, rekao je Vujović.

Govoreći o povjerenju u insituticije, on je kazao da su približne vrijednosti u odnosu na ranija istraživanja.

„S tim da prilično odstupa policija koja ima značajno snažnije povjerenje u odnosu na 2016.godinu. To može korenspodirati sa učestalim akcijama koje se sprovode vezano za pretresanje nekretnina u vlasništvu organizovanih kriminalnih grupa, njihovom privođenju, pa je to uticalo da se nešto poveća povjerenje građana“, pojasnio je Vujović.
Direktor Pravnog odjeljenja CeMI-ja, Bojan Božović, kazao je da je cilj projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva da doprinesu integritetu pravosuđa”, koji je finansijski podržala Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva u praćenju procesa koji se tiču vladavine prava.

CEMI28

Foto: PR Centar

Cilj projekta, koji CeMI sprovodi u parnerstvu sa Centrom za demokratiju i ljudska prava CEDEM je, kako je pojasnio, i praćenje svih segmenata koji su u širem smislu poznati kao prava i obaveze koja proističu iz Poglavlja 23, kao jednim od najznačajnijih poglavlja kojima se Crna Gora bavi u ovom periodu.

„Jedan od najznačajnijih segmenata ovog projekta predstavlja monitoring suđenja. Da bismo mogli da sprovodimo ovakve aktivnosti, bilo nam je neohodno da izvršimo ispitivanje povjerenja građana u pravosudni sistem, s tim što smo posebnu pažnju akcentovali na povjerenje građana u odnosu na rad sudstva i tužilaštva“, naveo je Božović.

On je najavio da će monitori CeMI-ja u narednom periodu imati mogućnost da posmatraju sudske procese i da vode brigu o tome u kojoj mjeri se sprovode aktivnosti koje je Crna Gora, kako je naveo, preuzela ratifikovanjem relevantnih međunarodnih ugovora, Ustava i zakona koji su na snazi u Crnoj Gori.

„Podršku za sprovođenje aktivnosti smo dobili do Vrhovnog suda Crne Gore, na osnovu potpisanog memoranduma o saradnji, a sličan memorandum ovih dana planiramo da zaključimo sa Ministarstvom pravde“, zaključio je Božović.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.