Ona smatra da ovakvim razvojem situacije, zemlje regiona treba da budu zadovoljne, imajući u vidu da je aktuelni mandat Evropske komisije počeo sa moratorijumom na prijem novih članica, a da se približava kraju sa najavom proširenja EU.

„I pored svih kriza koje su Evropu u međuvremenu pogodile i problema koji postoje u našem regionu, pozitivni trendovi su evidentni i oni rezultiraju ovim novim zamajcem u evropskim integracijama“, kazala je Morvai u razgovoru za Pobjedu.

Od toga da li će države Zapadnog Balkana u EU ući u isto vrijeme ili u razmaku od nekoliko godina, prema njenim riječima, mnogo je važnije da li će ući kao uređene, stabilne države, koje međusobno sarađuju ili kao rezultat nekog geopolitičkog spleta okolnosti.

U tom kontekstu je, dodaje Morvai, važno da najavljena strategija pred svaku državu regiona stavi jasnu perspektivu članstva i reafirmiše transformacionu moć politike proširenja.

„Na taj način će se u fokus ponovo staviti ono što se često zaboravlja - da je suština evropskih integracija sprovođenje reformi koje su osnov za duboko ukorijenjene, nepovratne promjene“, poručila je Morvai.

Ona je kazala i da otvaranje i zatvaranje poglavlja ne treba ni mistifikovati, ali ni banalizovati.

„Kraj tog procesa podrazumijeva usvajanje pravnih tekovina Evropske unije, koje su u pregovorima podijeljene na različite oblasti u formi pregovaračkih poglavlja. Svakako da je najvažnije da li su usvojeni i da li se primjenjuju evropski standardi u tim oblastima“, istakla je Morvai.

S druge strane, kako je kazala, otvaranje poglavlja se može posmatrati kao početni korak u reformama, tako da to i jeste jedan od indikatora uspjeha pregovora.

Govoreći o izazovima u regionu, Morvai je navela da sve države regiona imaju sreću i nesreću da se susreću sa sličnim izazovima u procesu evropskih integracija.

„Sreća je jer to otvara mogućnost da se kroz regionalnu saradnju ti izazovi brže prevaziđu, a nesreća je to što je za prevazilaženje nekih izazova potrebna politička volja koja često izostaje“, smatra Morvai.

Vladavina prava, borba protiv korupcije, reforma pravosuđa, sloboda medija, otvorena bilateralna pitanja su izazovi koji su, kako smatra, u manjoj ili većoj meri zajednički izazov za sve države regiona.

„Čvršćim povezivanjem regiona, razmjenom iskustava i saradnjom na različitim nivoima, ovi i drugi izazovi mogu biti mnogo brže prevaziđeni, bez obzira na to koja je država u kojoj fazi pristupanja EU“, ocijenila je Morvai.

Pobjeda/Portal Analitika