Visoko mjesto na koje se ona postavlja možda najbolje demonstriraju dva kuranska stiha vezana za dolazak anđela (meleka) koji joj donose blagovijesti o tome da će roditi Isusa, pa joj kažu: "O Merjema, tebe je Allah odabrao i čistom stvorio, i boljom od svih žena na svijetu učinio. O Merjema, budi poslušna svome Gospodaru i licem na tle padaj i sa onima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj" (Kuran 3:42-43).

O Merjemi se govori na tri mjesta u poglavljima koja su nastala tokom mekanskog perioda, četiri puta u onima koja su napisana tokom periodu u Medini, a čak i jedno cijelo poglavlje, 19. sura, nosi ime po njoj. Više puta se Marija pominje u Kuranu nego u Novom zavjetu.

Islamska teologija, zasnovana na Kuranu, kaže da je božanska milost okruživala Mariju od samog njegov rođenja, da su joj dojavili da će roditi mesiju, da je Alah Jevrejima čak i "srca zapečatio (...) zbog nevjerovanja njihova i zbog iznošenja teških kleveta protiv Merjeme" (4:155-156) (ovde se misli na njihovu optužbu da je bila bludnica i da je tako začela van braka sa Josifom), a tradicionalni islam drži da je djevica ostala do kraja života.

Kuran daje drugačije objašnjenje njenog bezgrešnog začeća nego što to čine jevanđelja; relevantni citat kaže ovako: "Ona reče: 'Gospodaru moj, kako ću imati dijete kada me nijedan muškarac nije dodirnuo?' — 'Eto tako' — reče — 'Allah stvara što On hoće. Kada nešto odluči, On samo za to rekne: Budi! – i ono bude'". Tako se objašnjava to što u islamu smatraju da Isus Sin Božiji, već samo najveći prorok; po njima, Bog se nije otjelovio u ljudskom obliku u vidu Isusa, već ga je samo stvorio.

Telegraf.rs.