Ilustracija

"U Skadru se prodaju crnogorska drva"

Crna Gora se priprema da napusti koncesioni sistem gazdovanja šumama koji je prema tvrdnjama stručnjaka i ekologa nanio ogromnu ekološku i ekonomsku štetu, opustošio šume i razorio puteve.

Taj u Evropi nepoznat sistem gazdovanja šumama uveden je 2007. godine i pojedinim koncesionarima omogućio je da se preko noći obogate, a zahvaljujući njemu država je ostala bez dobrog dijela najkvalitetnije šume.

U međuvremenu, nakon ukidanja zabrane koja je trajala pet mjeseci, kamioni natovareni drvetom iz crnogorskih šuma od septembra ponovo jezde ka Kosovu i Albaniji.

Time se nastavlja izvoz šumskog bogatstva, koji je dostigao neviđene razmjere nakon što je Albanija prije godinu dana uvela desetogodišnju zabranu sječe šuma na svojoj teritoriji.

Vlada je tek u martu 2017. donijela odluku da zabrani izvoza ogrijevnog drveta posječenog u državnim šumama i istovremeno, ograniči i izvoz cjepanica posječenih u šumama u privatnom posjedu. 

Planirano je da ta odluka bude na snazi do maja 2019. Prema podacima Privredne komore, odnosno  Udruženja šumarstva, drvoprerađivačke industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti, vrijednost izvoza drveta u Albaniju za osam mjeseci udvostručila u odnosu na isti period 2015. godine (sa 1,43 na 2,8 miliona eura).

Podaci iz izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) kažu da je izvoz neobrađenog drveta povećan u 2015. godini u odnosu na 2012. godinu oko 246 odsto.

“Svjedoci smo da i noću i danju tutnje i idu natovareni kamioni, a drva se prodaju i na javnim površinama u Podgorici i Nikšiću. Na parkingu se najviše prodaju cijepana drva, kojima ne može da se utvrdi porijeklo. Kao pečurke nakon kiše nikli su pogoni za cijepanje drva u Skadru, a i širom Crne Gore. U Skadru na javnim površinama se vide naša drva, uglavnom bukva i hrast. Kad priđeš da kupiš, svi govore da je drvo  crnogorsko. Mi ne pravimo ni komad namještaja, ni prozore ni vrata od tog kvalitetnog drveta, sve izvozimo, pa uvozimo gotov proizvod”, kazao je za “Vijesti” predsjednik nevladine organizacije Breznica Milorad Mitrović.

U poslu čija se vrijednost mjeri desetinama miliona eura, nepovoljni po državu ugovori koncesionarima su pružili priliku da plaćaju kubik najkvalitetnijeg drveta od 10 do 15 eura. Nakon što je Albanija proglasila desetogodišnju zabranu sječe šuma, kubik drveta je u Skadru dostizao u jesen i zimu 2016. i više od 100 eura.

Na drugoj strani, država je, prema podacima Vlade, od koncesija 2016. prihodovala svega 4,7 miliona eura.

Samo za poslovanje Uprave za šume (UzŠ) neophodno je bilo iz budžeta izdvojiti 5,7 miliona, dok je dug koncesionara, prema podacima Poreske uprave, iznosio više od osam miliona eura.

Vijesti

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.