CGO: Loše perspektive mladih u zapošljavanju
Petar Đukanović

I mladi da budu proaktivniji

CGO: Loše perspektive mladih u zapošljavanju

Građani Crne Gore većinski ocjenjuju da su mladi u lošem položaju kad je riječ o zapošljavanju, ukazuju nalazi istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO), koje je sprovedeno u okviru projekta "Znanje i vještine za posao!", a sa ciljem da se osvijetle percepcije o položaju mladih i izazovima sa kojima se suočavaju u procesu zapošljavanja, ali i prostor za unaprjeđenje postojeće situacije.

Kako je saopštio koordinator programa Petar Đukanović, preko 76 odsto ispitanika smatra da je status mladih, kad je u pitanju zapošljavanje veoma ili uglavnom loš, dok samo 2 odsto smatra da je njihov položaj u tom smislu veoma dobar.

"Preovladava mišljenje da se situacija u pogledu zapošljavanja pogoršala u posljednjih pet godina, odnosno tako misli 45 odsto ispitanika, 33 odsto je mišljenja da stagnira, dok 17 odsto cijeni da je došlo do napretka, pri čemu građani sa osnovnim ili nižim obrazovanjem izražavaju veći pesimizam od ostalih. Očekivanja da će proces evropskih integracija dovesti do unapređenja situacije u oblasti zapošljavanja procentualno su najveća i prisutna su kod 43 odsto ispitanika, dok 31 odsto misli da će ostati ista, a 17 odsto čak vjeruje da će se pogoršati".

Đukanović je saopštio da je istraživanje pokazalo da veze i poznanstva u percepciji građana su još uvijek najvažniji kriterijum na osnovu kojeg poslodavci zapošljavaju, a tek nakon toga slijede obrazovne reference i kompetencije. 

"Ocjene spremnosti poslodavaca da zaposle mlade su podijeljene, a kao uzroci zatvorenosi poslodavaca za mlade najčešće se navode: nedostatak radnog iskustva, nepovjerenje poslodavaca u kapacitete mladih, neozbiljnost i nedovoljna posvećenost mladih, ali i situacija u društvu poput manjka slobodnih radnih mjesta, opšte krize i izražene pojave zapošljavanja po osnovu veza i političke pripadnosti. Dalje, građani dominantno vjeruju da država i državne institucije ne rade dovoljno da pomognu mladima pri zapošljavanju, a oštra je podijeljenost u mišljenju o uspješnosti programa stručnog osposobljavanja Vlade Crne Gore. Upoznatost sa institucijama koje sprovode programe stručnog osposobljavanja ili profesionalog savjetovanja generalno je niska, a većina građana ne zna ni za jednu instituciju koja sprovodi program profesionalnog/karijernog savjetovanja".

Đukanović navodi i da preovlađujući utisak da mladi preferiraju zapošljavanje u državnom sektoru, odnosno takvog je stanovišta 60 odsto ispitanika, dok po 16 odsto ispitanika smatra da je to privatni sektor odnosno samozapošljavanje. Više od polovine građana smatra da su mladi spremni i da se prekvalifikuju ako će ih to brže dovesti do pronalaženja posla. Mišljenja su podijeljena i oko postojanjamogućnosti za mlade za volontiranje i sticanje praktičnih iskustava prije zapošljavanja, ali i spremnosti mlade da takve mogućnosti koriste.

"Većina građana (64 odsto) nije imala saradnju sa Zavodom za zapošljavanje pri traženju posla, ali oni koji jesu navode u većini da nijesu uspjeli kroz posredovanje ove institucije da pronađu posao,iako ističu u većini da je ta saradnja bila pozitivna. Vrlo mali broj građana (svega 5 odsto) je tražio posao kroz kontakt sa nevladinim organizacijama, a preko polovine njih je uspjelo da se zaposli, i izražavaju zadovoljstvom saradnjom sa NVO-ima u tom smislu. No, centre za razvoj karijere gotovo niko od ispitanih građana nije kontaktirao ili tražio saradnju, a rijetki koji jesu nijesu uspjeli da se zaposle i ocjenjuju lošom komunikaciju i saradnju sa istima. Kako bi ohrabrili mlade da pokrenu vlastiti biznis većina građana smatra da je neophodno obezbijediti povoljnije kredite, olakšice i podršku države, ali kao značajne ističu i promjenu svijesti kod mladih koji bi trebalo da budu inicijativniji u traženju posla i samozapošljavanja. Građani, njih preko 70 odsto, su mišljenja da bi mladi bili spremni da odu u drugu zemlju zbog zapošljavanja, i to najčešće u Njemačku i SAD, kao i generalno u zemlje zapadne Evrope".

Đukanović isatiče da je ohrabrujući podatak da najveći udio građana Crne Gore navodi da je profesiju kojom se bavi izabrao zbog ljubavi prema istoj ili interesovanja za nju, dok tek svaki dvadeseti navodi da se pri izboru profesije rukovodio kriterijumom mogućnosti zapošljenja. Takođe, više od polovine građana navodi da bi, ako bi mogli da biraju, ponovo izabrali istu profesiju.

"Mišljenje o tome koliko dobro formalno obrazovanje priprema mlade za zapošljavanje su podijeljena, a najveći broj građana smatra da formalni sistem ne obezbjeđuje praktična znanja koja su neophodna za uspješno uključivanje na tržište rada, kao ni ključne vještine poput znanja stranih jezika i informatičkih znanja. Tako se kao željene reforme obrazovnog sistema predlažu upravo uvođenje većeg broja predmeta koji nude praktičan rad i praktična znanja, uz dodatne kurseve stranih jezika. Dodatno, građani smatraju da bi trebalo značajno unaprijediti i obrazovanje za tzv. meke vještine, poput komunikacionih, vještina rješevanja problema i donošenja odluka, vještine izgradnje smopouzdanja, ali i vještine aktivnog traženja posla i razvoja karijere, kao i preduzetnička znanja i vještine. Ipak, preko 50% ispitanika ne zna da navede koje su to vještine i znanja koja su relevantna za uspješno pronalaženje posla na sve konkurentnijem savremenom tržištu rada".

Istraživanje je pokazalo da po mišljenju građana, državne obrazovne institucije pružaju kvalitetnije obrazovanje od privatnih (65 odsto), 22 odsto smatra da državne i privatne podjednako dobro pripremaju mlade za tržište rada, dok svega 8 odsto ispitanika daje prednost privatnim institucijama obrazovanja. Ispitani građani smatraju da su mladi spremni da ulože dodatan napor u pohađanje obuka kako bi lakše pronašli posao.

Terensko istraživanje je za potrebe CGO-a sprovela agencija IPSOS Strategic marketing na uzorku od 1.121 ispitanika uzrasta od 15 i više godina.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar