“Trebalo je postaviti nove temelje za one slabe tačke obrazovnog sistema, poput proizvodnje kadra koji je teže zapošljiv zato što je profilisan u oblastima koje nijesu tražene, ili kadra koji ima široko, a nefunkcionalno znanje. Zato smo sveobuhvatnom zakonskom reformom uradili prvi korak: institucionalizovali promjene, a pred nama je najveći posao-njihova pravilna primjena” kazao je Šehović u intervjuu Dnevnim novinama.

Sumirajući rezultate iz godine na izmaku, kao najznačajniji iskorak bez sumnje vidi uvođenje besplatnih osnovnih i master studija.

“Kako u dijelu finansija, tako i u dijelu značaja koji ima za obrazovni sistem i demonstriranju našeg opredjeljenja da najdalje u obrazovanju ode onaj koji zna, a ne onaj koji ima”, poručuje ministar.

Iako je za 2018. godinu najavio smjene direktora obrazovnih ustanova, Šehović nije želio da licitira imenima. To što će, kaže, osvježiti kadar ne znači samo loše rezultate, već ponekad i potrebu da pokrenete glomazni, inertni sistem.

Kada je u pitanju predškolsko obrazovanje, rješavanje problema prebukiranosti vrtića i dalje u vrhu prioriteta prosvjetnog resora.

“Samo u 2017. godini otvoreno je 550 novih mjesta u vrtićima na teritoriji glavnog grada, a u prvoj polovini 2018. godine očekuje se završetak vrtića na Starom aerodromu sa preko 300 mjesta. U 2018. godini će se i započeti ili nastaviti rekonstrukcija dijela postojećih vrtića, te izgradnja šest novih vrtića u okviru projekta sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope i vrtića u Siti kvartu za koji je moguće da će se finansirati kroz model javno-privatnog partnerstva”, objašnjava Šehović, dodajući da su i u ovom dijelu, i pored procedura nabavki koje se moraju ispoštovati, a koje katkad traju prilično dugo, uradili dosta.

Godinu za nama obilježilo je nikad aktivnije promovisanje stručnog obrazovanja. Ministar pojašnjava koliki uticaj upravo stručne škole imaju za tržište, u smislu potražnje poslodavaca.

“Ipak, vi ne možete natjerati dijete koje ima afiniteta za gimnaziju da upiše srednju stručnu školu, niti to treba da radite. Ali možete roditeljima djece koja imaju afiniteta za stručne škole, jasno reći da one nose sjajan kvalitet i veliku mogućnost za zaposlenje, te da izbor škole nije stvar prestiža već ličnih sklonosti djeteta. Rekao bih da smo u toj komunikaciji do sada prilično imali uspjeha, te bilježimo 20 procenata veći upis na treći stepen srednjih stručnih škola, a nakon deset godina uveli smo i dualno obrazovanje, koje podrazumijeva da učenici trećeg stepena uče i istovremeno se, uz naknadu, obučavaju kod poslodavca, izlazeći nakon škole potpuno spremni za posao”, kazao je on.

Iako je očigledno da je urađeno puno, činjenica je i da se prosvjeta tokom 2017. susrela sa nekoliko većih problema. Na pitanje da li se moglo više, ima li mjesta kritici, Šehović kaže da su imali dva puta. Ili da se bave problemima ili da krenu u sistemske promjene, koje podrazumijevaju i reakcije”. Odlučili su se za ovo drugo.

“Prosvjeta je široka oblast, koja samim tim podrazumijeva povremena “iskakanja” i probleme, koji bi ipak doduše još više i češće pojavljivali da nijesmo krenuli da ih sistemski rješavamo. Mnogo lakši put za nas je bio da se bavimo samo svakodnevnim stvarima i tekućim problemima, i tako stvaramo sliku jedne stabilne oblasti. Ili da priznamo nezadovoljavajuće uspjehe na PISA testiranju kao poizvod nefunkcionalnog znanja, nezadovoljavajuće praktično znanje srednjoškolaca i visokoškolaca, i mnoge druge suštinske djelove sistema koji se moraju popravljati. Naš stav da krenemo u tu sistemsku promjenu, što je moralo izazvati reakcije. I to nije loše. Naprotiv. To je jako dobro. Izvukli smo u prvi plan. I, umjesto da uđemo u pogrešan voz i da nam svaka stanica bude pogrešna, ušli smo u pravi”, zaključio je Šehović u intervjuu za Dnevne novine.