Uz ogradu da pomenutu izjavu nije vijdela, Brnabić je na konferenciji za novinare rekla da, ako takva saznanja postoje, ne misli da su ona za kritiku Srbije.

Analitičari, istovremeno, čitav slučaj smatraju političkom igrom, te u tom kontekstu "čitaju" i posljednju izjavu Mila Đukanovića.

"Regionalni odnosi, uključujući odnose sa Crnom Gorom, su odlični, uprkos otvorenim pitanjima koji postoje među svim državama regiona", rekla je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, uz ocjenu da je najvažnije da postoji stalni dijalog.

"Tako da mislim da što se tiče Crne Gore ne postoji ništa što nismo već ’jedan na jedan’ razgovarali, šta nismo usaglasili i da ne postoji infromacija koju mi ne dijelimo", rekla je Brnabić.

"Srbija sve informacije koje ima iz bezbjednosnih aspekata dijeli sa svojim susjedima u najboljoj mogućoj vjeri, kako bi zadržali regionalnu stabilnost koja je stvarno teškom mukom ostvarena. Kako bi pokazali, takođe, i da smo mi jedan od stubova te regionalne stabilnosti i da pomažemo kada god možemo sa bilo kojim stvarima da su u pitanju", istakla je predsjednica Vlade Srbije.

"Tako da, svakako, ako on ima takva saznanja, ne mislim da su ona na štetu ili za kritiku Srbije", zaključila je Brnabić.

Đukanović, lider vladajućeg DPS-a, koji je u pet mandata bio premijer, a u jednom predsjednik Crne Gore, 11. decembra je, u intervjuu podgoričkoj Pobjedi, kazao da je imao uvid u dosije bezbjednosnih službi Srbije iz kojeg je "jasno da je materijal nastao znatno prije" 16. oktobra prošle godine, kada je otkrivena i uhapšena grupa kojoj se sudi za pokušaj nasilne smejne vlasti s ciljem sprječavanja Crne Gore da uđe u NATO.

"Ne mogu vam odgovoriti kada je ko od zvaničnika Srbije informisan o saznanjima njihovih bezbjednosnih službi. Iz onoga što sam vidio u njihovom dosijeu, jasno je da taj materijal nije nastao 16. oktobra, već znatno ranije", rekao je Đukanović.

Na pitanje zašto ti dokazi nisu dostavljeni na vrijeme crnogorskim službama, Đukanović je odgovorio da želi da vjeruje da se u srpskim bezbjednosnim strukturama "nije blagovremeno prepoznala krajnja namjera nasilnog preuzimanja vlasti i izazivanja bratoubilačkog rata u Crnoj Gori".

"Možda zato nisu ni žurili da o svojim saznanjima upoznaju donosioce ključnih državnih odluka u Srbiji", dodao je Đukanović.

"Kada bi neko stvarno želio da destabilizuje Crgnu Goru, radio bi to na ozbiljniji način", smatra, međutim, novinar nedjeljnika Vreme Miloš Vasić, inače poznavalac zbivanja u bezbjednosnim službama država regiona.

"Ja ne vjerujem da su ovi iz naših službi bezbjednosti toliki amateri da rade takve budalaštine kao što je bio taj 16. oktobar", dodao je.

U septembru je u Podgorici počelo suđenje optuženima za navodni pokušaj nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori u vreme parlamentarnih izbora 16. oktobra prošle godine, kada je, prema optužnici Specijalnog tužilaštva, "trebalo da bude izvršen politički prevrat kroz sprovođenje terorističkih akata i učešće naoružanih grupa iz ekstremnih nacionalističkih krugova Srbije, Rusije i Crne Gore".

Proces koji se predstavlja najvećim u novijoj istoriji Crne Gore, javnost od početka može da prati u direktnom prenosu preko Javnog servisa i drugih televizija i portala.

Vasić kaže da čitav slučaj posmatra kao političku igru - od početka do kraja, te izvan tog konteksta ne posmatra ni poslednje izjave Mila Đukanovića.

"Mi ni jedan jedini komad oružja nismo vidjeli, tog grdnog o kome je tu bilo riječi. Tu su neke pare promijenile ruke, ko zna na šta je to ispalo... Riječ je o jednoj potpunoj jeftinoj priči i ja pretpostavljam da je Milo samo ispričao ono što je svima bilo jasno od samog početka", komentariše Vasić.

U sudskom postupku optuženo je ukupno 14 osoba, među kojima devetoro državljana Srbije, uključujući penzionisanog komandanta Žandarmerije, Bratislava Dikića.

Ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, za koje se vjeruje da su pripadnici obavještajnih službi, nalaze se u bjekstvu. Upravo ta dva imena su, kada je slučaj "Državni udar" u pitanju, uz mnoga druga otvorila i pitanje o eventualnoj umiješanosti Rusije. Moskva to odlučno odbacuje, ističući da "Rusija ne organizuje državne udare".

"Rusiji svakako odgovara da destabilizuje Crnu Goru, nikada im neće oprostiti ulazak u NATO pakt, pa je onda svaka prilika dobra", smatra Vasić.

Istovremeno, primjetno je da slučaj "Državni udar" nije česta tema u srpskim medijima, kao ni među zvaničnicima Srbije, mada je devet njenih državljana na optuženičkoj klupi.

RSE