Svjetska banka je nedavno predložila da se, u okviru reforme penzijskog sistema ograniči prijevremeno penzionisanje, revidira lista beneficiranih zanimanja i formira poseban fond za finansiranje ovih penzija…

Na nedavnom predstavljanju studije Svjetske banke o prijevremenom penzionisanju u Crnoj Gori, saopšteno je da je lani bilo 8.400 zaposlenih sa beneficiranim stažom i to u korporativnom sektoru 2.500, a 5.800 u državnom.

Direktor Fonda PIO Dušan Perović Pobjedi je krajem marta ove godine kazao da je 13,4 hiljade ljudi penzionisano po osnovu beneficija.

On je toj redakciji juče odgovorio da je pitanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem regulisano Zakonom o PIO, navodeći 25 službenih listova od 2003. do prošle godine i jedan pravilnik.

Naveo je da su poslovi, odnosno radna mjesta u organima državne uprave koji imaju beneficije regulisani u službenim listovima 80 iz 2010, 36 iz 2014, i 32 iz prošle godine i pravilnikom objavljenom u službenim listovima 1 iz 2011, 46 iz 2014, 45 iz 2016. i 26 iz tekuće godine.

Njima su definisana radna mjesta sa pravom da im se 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci u MUP-u, Upravi policije, Generalnom sekretarijatu Vlade, ANB, ZIKS-u.

Profesionalnim pilotima se 12 mjeseci računa kao 18.

Listajući ove službene listove i pravilnike došli su do podatka da je, recimo, pravo na beneficirani staž u Upravi policije u 2011. imalo 555 zanimanja, u 2014. je prošireno na 794, u prošloj godini na 1010, a u ovoj na 1031, što je povezano i sa organizacionim promjenama.

U policiji svi inspektori, stariji policajci, policajci, obezbjeđenje objekata, bezbjednosti saobraćaja, granična kontrola, unutrašnja kontrola, svi CB i policijske stanice... imaju pravo na beneficirani staž, kao i dio zaposlenih u Forenzičkom centru...

Za razliku od Uprave policije, pravo na beneficije u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Vojsci je opisno definisano.

U ANB, kako se navodi pravilnikom iz 2011, pravo na uvećani staž ima direktor, rukovodeća lica i zaposleni koji sprovode program „Nacionalne bezbjednosti“, zaposleni u programu „Administracija“, koji rade na prikupljanju, obradi, zaštiti pristupa ili korišćenja tajnih podataka od značaja za nacionalnu bezbjednost.

U Službenom listu 35 iz 2009. godine se reguliše pravo na beneficirani staž za vojsku. Šest mjeseci na godinu se dodaje pilotima i pomorskim diverzantima, četiri specijalnim snagama, roniocima, zaposlenim u barokomori.
Četiri mjeseca više dobijaju svi u elektronskom izviđanju i kriptozaštiti, obavještajnoj i poslovima vojne policije, a tri mjeseca na godinu dobijaju profesionalna vojna lica.

U korporativnom sektoru spisak je takođe podugačak, a definisan je pravilnikom objavljenim u Službenom listu 71 iz 2010.

- Pravo na ovaj staž ima dio zanimanja u rudnicima, geološko rudarskim istraživanjima, proizvodnji kreča i kamena, željezari, livnici, kovačnici, vatrostalni zidari, dio zaposlenih u šumarstvu, namjenskoj proizvodnji eksploziva, brodogradnji, željezničkom saobraćaju, održavanju i izgradnji dalekovoda, građevinarstvu, grafič- koj, kožarskoj, tekstilnoj, farmaceutskoj, hidro industriji, termoelektranama, industriji mesa, vatrogasci, radnici vodovoda i kanalizacije, komunalci, dimnjičari, dio zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, hitnoj pomoći, oni koji rade na niskim temperaturama, pod vodom, na montaži tehnološke opreme u termoenergetici i hemijskoj industriji kao i umjetničkoj djelatnosti - kazao je Perović Pobjedinoj redakciji.

Recimo, doktor specijalista radioterapeut, radiološki tehničar, radiološki fizičar, odgovorno lice na zaštiti od jonizujućeg zračenja, doktor koji pruža hitnu medicinsku pomoć oboljelim, unesrećenim i povrijeđenim na mjestu događaja ili transportu, medicinske sestre koje pomažu pri pružanju hitne medicinske pomoći na godinu dobijaju uvećanje od tri mjeseca.

Pravilnikom od prije sedam godina pravo na beneficirani, recimo, ima i baletan, kojem se 12 mjeseci računa kao 18, operski pjevač sa najmanje 50 nastupa godišnje dobija tri mjeseca na godinu, a spremaču umrlih u pogrebnim uslugama, dimnjačaru, vatrogascu se 12 mjeseci računa kao 14.

Predstavnici Svjetske banke su prilikom predstavljanja studije priznali da niko sa Balkana nije reformisao beneficirani staž osim Slovenaca.

Ministar rada Kemal Purišić ocijenio je tada da će revidiranje liste beneficiranih zanimanja biti komplikovan i osjetljiv posao, dok je Dušan Perović kazao da su sva predložena rješenja moguća, ali da je ključna održivost. Predstavnici Svjetske banke su obećali pomoć Crnoj Gori u ovoj reformi, kako su kazali, ako i kada u nju krene.