Zadruge prava adresa gdje bi siromašne i romske porodice imale priliku da zarade dnevnicu
Foto: PR Centar

Pružaju mogućnost zarade ranjivim grupama

Zadruge prava adresa gdje bi siromašne i romske porodice imale priliku da zarade dnevnicu

U Crnoj Gori je prije donošenja Zakona o socijalnom preduzetništvu, potrebno izraditi Strategiju, smatra projektni menadžer u Care International Balkans Branislav Tanasijević, ocjenjujući da su zadruge prava adresa gdje bi siromašne i romske porodice imale priliku da zarade dnevnicu.

On je danas, na okruglom stolu u okviru projekta “Socijalno preduzetništvo-korak prema nezavisnosti”, koji Care International Balkans sprovodi u saradnji sa Otvorenim centrom Bona Fide iz Pljevalja i Centrom za Romske inicijative iz Nikšića, a koji je podržala Evropska Unija, kazao da se kroz socijalno preduzetništvo može riješiti problem finansiranja nevladinog sektora, napominjući da su otvorene dvije zadruge.

„Parcele smo iznajmili na deset godina i za Zadrugu u Nikšiću koju smo osnovali u martu i za Zadrugu u Pljevljima koju smo osnovali u avgustu ove godine. U Nikšiću smo se usaglasili da ćemo se baviti plasteničkom proizvodnjom maline, koja je dvorodna. U Pljevljima su se opredijelili da posadimo hektar maline. Moram reći da smo uspjeli i postaviti plastenik i posaditi hektar maline“, naveo je Tanasijević.

Paralelno sa kreiranjem zadruga, Care International se, kako je rekao, bavi kampanjom socijalnog preduzetništva, a do sada je organizovano pet okruglih stolova u Andrijevici, Nikšiću, Podgorici, Budvi i u Pljevljima.

„U tim kampanjama smo se trudili da prikažemo koje smo rezultatate ostvarili što se tiče zadruga i da vidimo da li organizacije koje smo zvali, a predstavljaju sjever Crne Gore, žele da se oprobaju u toj oblasti. Mnogi su, tokom kampanja postali svjesni da su oni neka vrsta socijalnog preduzeća, kao što je Petnjica gdje imaju svoje rukotvorine i neku komercijalnu proizvodnju“, pojasnio je Tanasijević.

On je kazao da će zaključci sa sastanaka sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO), koje su pokazale najviše interesovanja u oblasti socijalnog preduzetništva biti upućeni Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

„Mi ćemo uputiti zahtjev resornom ministarstvu i pozvaćemo ih na sastanak, koji predlažemo da bude u februaru i na tom sastanku ćemo vidjeti koji su naredni koraci, koji će i nama i partnerima pomoći da se pozicioniramo. Zadruge su prava adresa gdje će siromašne i romske porodice imati priliku da zarade neku dnevnicu“, ocijenio je Tanasijević.

Prema njegovim riječima, kroz zadruge se prave finansijska sredstva, kao podrška nevladinom sektoru, a Care International će u narednom periodu, kako je rekao, nastojati da finansijski podrži zadruge, ali i one članove ciljnih grupa, koje se mogu vezati uz te zadruge.

„Znate kako funkcioniše nevladin sektor- često nema sredstava. Onda mi napravimo taj izvor dodatnih sredstava. Cijela je suština da će ciljna grupa, kojom se bavi ta NVO imati lokaciju da radi. Iako vi podržite neku porodicu, koja je siromašna, ako nema zadruge ne postoji veza sa tržištem. Svaka jača firma će tražiti fiskalni račun, fakturu, a to možemo obezbijedti preko zadruga“, rekao je Tanasijević.

U Crnoj Gori je, kako je kazao, prije donošenje Zakona potrebno izraditi Strategiju za razvoj socijalnog preduzetništva.

„Iako je zadrugama, koje smo osnovali suština zadovoljavanje potreba siromašnog stanovništva i dalje su one komercijalna firma koja ima svoje poreske obaveze, svoj PDV, troškove isto kao bilo koja druga firma. Ali mi smo željeli da primjerom ukažemo da treba da idemo u tome pravcu“, objasnio je Tanasijević.

On je ukazao da su u Srbiji, čelnici države prepoznali da selo neće opstati ukoliko nema zadruge, što je, kako je kazao, bio slučaj i u prijeratnom sistemu.

Izvršna direktorica Otvorenog centra Bona Fide iz Pljevalja, Sabina Talović, ocijenila je da ekonomsko jačanje žena i njihovih porodica doprinosi smanjenju nasilja i rodnoj ravnopravnosti.

„Naša agrokooperativa se zove Crveno zlato. Na hektaru zemlje je prije neki dan posađeno skoro 20 hiljada sadnica maline. Sve su uradile same žene, 36 žena i 36 kooperantica je radilo dva dana. Mi smo se sve okupile oko toga projekta i oko uzimanja sudbine u svoje ruke. Mi smo postale subjekti svojih života“, ocijenila je Talović.

Definicija socijalnog preduzetništva se, kako je pojasnila, veže za ranjive grupe i za one kojima je pomoć potrebna.

„Socijalno preduzetništvo za žene na sjeveru je jedini izbor. Naročito podršku očekujemo od svoje lokalne zajednice i od svoje države, koja još uvijek nema ni Zakon o socijalnom preduzetništvu, ni Strategiju, ali smo mi organizacija koja već dugo radi po prinicipima socijalnog preduzetništva i radićemo u tom pravcu da naša zadruga jednom bude dobro socijalno žensko preduzeće“, navela je Talović.

Direktor Agrokooperative „Od naših ruku“ iz Nikšića, Miljajim Delija, kazao je da je desetak Romkinja i Egipćanki prošlo obuke i zasadilo oko 360 sadnica himbo top sorte maline

„U pitanju je dvorodna sorta koja će rađati krajem maja i krajem novembra. Žene će biti zaposlene tokom sezone berbe malina, a dnevnica će im biti oko 15 eura. Nadamo se da će rod da bude dobar i da ćemo sljedeće godine postavljati još jedan plastenik, gdje ćemo da radimo jagodu. Nadam se i da će biti uključen veći broj žena“, naveo je Delija.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.