Sa ciljem uticaja na razvoj politika rodne ravnopravnosti u zemljama članicama ReSPA, konferencija je okupila više od 50 službenika i službenica koji se bave ovim pitanjima u relevantnim vladinim institucijama Zapadnog Balkana, stručnjaka iz regiona i EU, kao i predstavnika i predstavnica nevladinih organizacija aktivnih u ovom području i međunarodnih organizacija (UNDP, EIGE, OEBS).

Glavne teme na ovoj regionalnoj konferenciji bile su politike rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu, kao i mjerenje rodne ravnopravnosti sa akcentom na Indeks rodne ravnopravnosti i njegovu primjenu u kreiranju politika. Takođe, učesnici i učesnice su se upoznali sa glavnim nalazima komparativnog istraživanja o rodnoj ravnopravnosti u javnim upravama Zapadnog Balkana.

Rodna ravnopravnost je novo područje rada za ReSPA. Stoga, njeni predstavnici su potražili partnere u javnim upravama zemalja članica koji bi podržali nastojanje ReSPA da osnaži regionalnu saradnju u okviru svoje nadležnosti. Saradnja je započela s Odjeljenjem za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore, a njihovi predstavnici i predstavnice podijelili su svoja iskustva sa kolegama iz regiona i podstakli dalju regionalnu saradnju u ovom polju.

Na otvaranju regionalne konferencije, Žana Filipović, v.d. generalna direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore rekla je da je Crna Gora uspostavila snažan zakonodavni okvir kada je u pitanju ravnopravnost žena i muškaraca, polazeći od Ustava Crne Gore preko Zakona o rodnoj ravnopravnosti i drugih zakonskih akata.

„Međutim, to nije dovoljno da se u praksi prevaziđe neravnopravnost žena. U Crnoj Gori žene nijesu ravnopravno zastupljene na mjestima odlučivanja. U Vladi Crne Gore su četiri od 19 ministara, u Skupštini učešće žena je 23,4%. Takođe, žene su žrtve porodičnog i drugih oblika nasilja i doživljavaju različite oblike neravnopravnosti na radnom mjestu. Sve navedeno ukazuje da treba uložiti dodatne napore kako bi se osnažio položaj žena u Crnoj Gori i postigla ravnopravnost u praksi. Zato je važno uspostaviti Indeks rodne ravnopravnosti kao važan mjerni instrument za kreiranje daljih politika rodne ravnopravnosti“, kazala je Filipović.

Rodna ravnopravnost je neophodan osnov za miran, prosperitetan i održiv svijet, navodi se u petom od sedamnaest Ciljeva održivog razvoja definisanih u Agendi održivog razvoja do 2030. godine, koju su svjetski lideri usvojili u septembru 2015. godine na istorijskoj sjednici Ujedinjenih nacija.

Fiona Mekluni, stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori rekla je da su programi rodne ravnopravnosti UNDP uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u potpunosti posvećeni razvoju širokog spektra partnerstava s vladinim i nevladinim strukturama, kao i radu na tri ključna prioriteta za postizanje rodne ravnopravnosti: borba protiv nasilja u porodici, ekonomsko osnaživanje žena i političko osnaživanje žena.

„Sada želimo da napravimo korak dalje u izgradnji sistema koji će podržati rodnu ravnopravnost kao načelo koje se zasniva na ljudskim pravima i antidiskriminacijskim obavezama. Kako bi iskazale posvećenost, državne strukture moraju podržati taj proces ulaganjem u razvoj kapaciteta za pristup utemeljen na ljudskim pravima i rodno osviještenim politikama“, objasnila je Mekluni.

Predstavnici i predstavnice Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije (SIPRU) inicirali su saradnju sa ReSPA u cilju unapređenja upotrebe Indeksa rodne ravnopravnosti. Republika Srbija je prva zemlja Zapadnog Balkana koja je koristila ovaj složen mehanizam za mjerenje rodne ravnopravnosti. Ovaj Tim, kao i  Koordinaciono tijеlo za rodnu ravnopravnost Republike Srbije, podijelili su svoja pozitivna iskustva sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

Branka Drašković, specijalna savjetnica Potpredsjednice Vlade i Predsjednice Koordinacionog tijеla za rodnu ravnopravnost Republike Srbije naglasila je da je rodna ravnopravnost prisutna u svim aspektima života i rada, i kad god se govori o ovoj temi postaje jasno da svi u regionu imaju zajedničko nasleđe.

„Mislim da je veoma korisno da se sastajemo i razmjenjujemo iskustva jer rodna ravnopravnost nije rat polova, nije borba za neke posebne privilegije žena već je značajna za kvalitetniji život i žena i muškaraca. Kada je u pitanju rodna ravnopravnost u Srbiji kao multisektorska oblast, mi smo na nacionalnom nivou mapirali mehanizme za rodnu ravnopravnost, tako da u svim ministarstvima i državnim inistitucijama postoje osobe koje se time bave, ali ono što je posebno značajno su lokalni mehanizmi, jer svi nacionalni mehanizmi jedino imaju smisla ako funkcionišu i na lokalnom nivou. Srbija je postigla značajan napredak, imamo ženu premijerku, predsjednicu skupštine, u nacionalnom parlamentu imamo 34% žena, imamo određeni broj ministarki i podpredsjednicu vlade, žena vodi pregovore za EU. Ali, jako je malo žena na lokalnom nivou. U Srbiji, od 129 gradova i opština samo u deset su žene predsednice i gradonačelnice. Rodna ravnopravnoost je i pitanje žena u procesu odlučivanja, pitanje žena u nauci i obrazovanju i zdravstvu. Žene treba osnažiti, i ovo je trenutak kad svi građani i građanke, osnažene, ambiciozne i obrazovane treba da daju značajan doprinos što kvalitetnijem životu u regionu i u cijelom svijetu.”

“Smatramo da je mehanizam za mjerenje rodne ravnopravnosti itekako značajan. Međitim, kroz rad na terenu, kada smo uključivali takve mehanizme na terenu, shvatili smo da ne postoji dovoljna svijest o značaju primjene takvih mehanizama u obavljenju njihovih poslova. Najčešći članovi takvih mehanizama su žene. Nekako se to smatralo da su to teme koje zanimaju samo žene. Na svima nama je da ukažemo da to nije samo ženska tema i da je daleko od beznačajnog“, istakla je Gordana Stevanović, zamjenica Zaštitnika građana Republike Srbije za rodnu ravnopravnost.

Jedna od glavnih tema na konferenciji bio je Indeks rodne ravnopravnosti Evropske unije, kombinovani pokazatelj za mjerenje složenog koncepta rodne ravnopravnosti. Zasnovan na okvirima politika EU, takođe služi za praćenje napretka u oblasti rodne ravnopravnosti širom EU. Uz mjerenje napretka rodne ravnopravnosti kao sastavni dio djelotvornog kreiranja politika, ovaj Indeks podržava razvoj i sprovođenje politika i zakona o rodnoj ravnopravnosti utemeljenih na dokazima, i pokazuje različite uticaje tih politika za žene i muškarce. Ovaj mehanizam bi mogao pomoći u daljem podizanju svijesti javnih službenika i službenica u zemljama članicama ReSPA u pogledu napretka i izazova u sprovođenju politika rodne ravnopravnosti.

Jolanta Reingarde iz Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) obavijestila je učesnike konferencije da je treće izdanje Indeksa rodne ravnopravnosti predstavljeno u oktobru mjesecu u Briselu. Takođe je objasnila da su načela rada EIGE s korisnicima projekata transparentna i zasnovana na podsticajnoj potražnji: poziv za saradnju mora doći iz neke zemlje.

„Već uspostavljena politička podrška takođe je vrlo važna za pitanja rodne ravnopravnosti jer bez nje je teško ostvariti promjene. Podrška zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji leži u naporima na unapređenju rodne ravnopravnosti, u skladu sa politikama EU o rodnoj ravnopravnosti“, zaključila je Reingarde.

„Razmjena regionalnih iskustava izvrsna je prilika za sve koji su zainteresovani za rodnu ravnopravnost. Pitanja rodne ravnopravnosti su od posebne važnosti za OEBS. Sektor za rodnu ravnopravnost centrale OEBS u Beču trenutno radi na istraživačkom projektu u okviru koga se prikupljaju podaci o različitim oblicima nasilja koje su žene iskusile u deset država članica OEBS, koji se temelji na metodologiji Agencije Evropske unije za osnovna prava. Cilj projekta je pribavljanje dokaza o različitim oblicima nasilja nad ženama koji će se koristiti za poboljšanje procesa kreiranja politika i planiranje od strane nacionalnih aktera”, rekla je Lia Manjaguanjo, šefica Programa za demokratizaciju Misije OEBS u Crnoj Gori.

Sekretarijat ReSPA i regionalne javne administracije dale su doprinos izradi Studije o rodnoj ravnopravnosti u javnoj upravi na Zapadnom Balkanu. Ova studija je specifičan istraživački projekat koji je tokom 2017. godine podržao Direktorat Evropske komisije za proširenje (DG NEAR). Izrada studije je sada pri kraju, a njeni preliminarni rezultati predstavljeni su na ovoj regionalnoj konferenciji. Tokom 2018. godine ReSPA će nastaviti da istražuje mogućnosti proširenja aktivnosti na području rodne ravnopravnosti u javnoj administraciji.