Marković je, na konferenciji povodom godišnjice rada 41. Vlade Crne Gore, podsjetio da je Crna Gora u junu ove godine postala 29. članica NATO-a. Crna Gora je tako, kako je rekao, osigurala bezbjednost zemlje, ekonomski rast i razvoj. 

"Ovaj događaj izdvajam kao najvažnije dostignuće u prvoj godini rada Vlade. Otvorili smo 28 pregovaračkih poglavlja, u narednim nedjeljama očekujemo otvaranje makar još dva poglavlja. Cilj je da u mandatu ove vlade Crna Gora okonča pregovore s Evropskom unijom (EU)“ istakao je Marković, javlja Anadolija. 

Crnogorski premijer je govorio i o ukupnom društvenom ambijentu, u kojem je vlada sprovodila svoj program. 

"Rezultati o kojima smo sada govorili ostvareni su u atmosferi nikad agresivnije političke destrukcije od strane opozicionih stranaka, koje su bojkotovale rad parlamenta. Koristili su svaku priliku da pokušaju da kompromituju državu i njene institucije", rekao je Marković. 

Bojkot parlamenta od strane opozicije je, kako je rekao, usložnjavao političku scenu, iako Vlada, kako je rekao, nije proizvela tu situaciju. 

"U cilju njenog prevazilaženja više sam puta nudio dijalog opoziciji, čak i mjesta u mom kabinetu", rekao je Marković, podsjećajući i na žestoka osporavanja konstituisanja nove vlade. 

Ocjenjujući rad ministara u Vladi, Marković je rekao da je rad Vlade u cjelini i svih ministara pojedinačno bio uspješan. 

"Vlada je u prvoj godini rada pokazala odgovornost i posvećenost realizaciji programa. Vjerujem da su benefiti tog rada počeli da se osjećaju i u svakodnevnom životu građana", ocijenio je Marković.

Marković: Rad Vlade u cjelini i svih ministara pojedinačno bio uspješan

Crna Gora je, prema njegovim riječima, popravila rejting na međunardnom finansijskom tržištu, uz ocjene Svjetske banke i MMF-a da je Vlada sposobna da upravlja finansijama i ekonomijom.

Marković je saopštio da je za 2017. godinu projektovan realan rast od 2,7 odsto, a da je on ustvari znatno veći od planiranog i da iznosi 4,4 odsto. Snažan rast, kako je rekao, donio je i nova zapošljavanja. 

Kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji, Marković je rekao da je ona osmišljena tako da se ne naruši poslovni ambijent i da se sačuva standard socijalno ranjivih kategorija stanovništva. 

„Sada mogu reći da je realan rast naše ekonomije u ovoj godini znatno iznad planiranog i da neće biti manji od četiri posto! To je gotovo dva puta više od prosjeka u državama Evropske unije i oko 1,5 procentnih poena više od očekivanog rasta u regionu Zapadnog Balkana. Tako dinamičan ekonomski rast zasnovan je na snažnoj investicionoj aktivnosti, kao i rastu lične potrošnje i izvoza, generisanog rezultatima izvanredne turističke sezone" - istakao je premijer, saopšteno je iz Vlade.

Naveo je da je takav snažan rast donio je i nova zapošljavanja, rast u odnosu na prethodnu godinu i ohrabrujuću činjenicu da se polovina od 5,5 hiljada novih radnih mjesta odnosi na realni sektor, kao i i rast prosječne neto zarade koja je u oktobru iznosila 511 eura, što je najviše u Regionu. Pored toga, nastavljeno je i sa projektovanim usklađivanjem penzija, čija redovna isplata, i pored svih izazova, nijednog trenutka nije, niti će biti dovedena u pitanje.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je ova Vlada, u cilju jačanja makroekonomske stabilnosti, praktično bila prinuđena da već u prvom mjesecu svog rada donese mjere sanacije budžetskog deficita i javnog duga. Istakao je da je fiskalna konsolidacija osmišljena tako da se ne naruši poslovni ambijent, da se zadrži atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije, a da se istovremeno zaštiti standard socijalno najranjivijih kategorija stanovništva.

Kao dokaz odgovornog vođenja javnih finansija, premijer je naveo sljedeće:

„Samo par podataka kao ilustracija sa koliko odgovornosti su vođene javne finansije: naplata izvornih prihoda budžeta za 11 mjeseci ove godine porasla je 64 miliona eura, ili oko pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema procjeni za 2017. očekuje se da će prihodi budžeta biti za 95 miliona eura iznad onih u prethodnoj godini, dok će tekući izdaci budžeta biti manji za blizu 50 miliona eura. Kapitalna potrošnja, kao razvojna komponenta, veća je oko četiri puta nego u 2016. godini, prevashodno usljed intenziviranja radova na izgradnji auto-puta. Sve to dovodi do procjene da će deficit budžeta za 2017. u odnosu na bruto-domaći proizvod biti manji za 2,3 procentna poena nego što je to planirano Fiskalnom strategijom za ovu godinu".

"Vlada posvećena ravnomjernijem regionalnom razvoju"

Marković je istakao da je ova Vlada u punoj mjeri bila posvećena i ravnomjernijem regionalnom razvoju, uz povećanu brigu prema Sjeveru, što potvrđuje i podatak da je u ovoj godini oko 80 odsto planiranog kapitalnog budžeta usmjereno u projekte u sjevernom regionu. Tome u prilog ide i podatak da je Agrobudžet u ovoj godini povećan 40 posto i da je oko 11 hiljada poljoprivrednih proizvođača dobilo određenu vrstu subvencije – od čega značajan broj upravo sa sjevera Crne Gore. Isto će biti nastavljeno i narednoj godini.

Naglasivši da će najrealiniji sud o radu Vlade, njenim dometima i nedostacima, dati građani , premijer je izrazio uvjerenje da je većina svjesna da je u prvoj godini rada Vlada pokazala dosljednost, odgovornost i punu posvećenost realizaciji svog Programa.

„Vjerujem da su benefiti takvog rada počeli da se osjećaju i u svakodnevnom životu naših građana, a nemam nikavu dilemu da će se u narednoj godini to još konkretnije odraziti na životni standard, što je i naš ključni cilj" - zaključio je predsjenik Vlade.

Osim izlaganja premijera Markovića, potpredsjednici Vlade i svi ministri u Vladi predstavili su izvještaje o radu za svoje resore.