Milačić u Nišu: Humanitarni centar ispit suverenosti za cijeli region
Milačić i Glamočlija

Milačić u Nišu: Humanitarni centar ispit suverenosti za cijeli region

U Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu ne napada se i ne pritiska samo Centar, ne samo ni Srbija, čak ne samo ni Rusija, već i elementarni i univerzalni principi suvereniteta i slobode cijelog regiona, zato je regionalna solidarnost u ovom slučaju veoma važna, kazao je lider političke organizacije “Otpor beznađu” Marko Milačić, prilikom posjete Centru, u Nišu.

Milačić, kao prva osoba koja je iz Crne Gore posjetila Centar, u razgovoru sa direktorom Bojanom Glamočlijom, izrazio je podršku radu Centra.

“U ime prave Crne Gore, koja želi najbolje odnose sa svima, i sa Istokom i sa Zapadom, dakle ne želi neprijateljstvo sa vjekovnim prijateljima, ali i u svoje lično ime, naravno -  želim da vam prenesem punu podršku u naporima i radu Humanitarnog centra. To što vi radite, to što ovaj Centar radi, ne samo za Srbiju, već i za cijeli region, dakle besplatno pružanje vanredne humanitarne pomoći stanovništvu nastradalom od vanrednih situacija, čin je za veliko poštovanje i regionalnu zahvalnost.”

Komentarišući geopolitičke pritiske pod kojima radi Humanitarni centar Milačić je kazao da je to  nezabilježeno u globalnim okvirima.

“Odakle dolazi pritisak na ovaj Centar? Iz onog centra koji je širom svijeta instalirao preko 1000 vojnih baza. Sa one adrese koja je nedaleko odavde, na tuđoj teritoriji, izgradila jednu od najvećih vojnih baza na svijetu, Bondstil. Ti i takvi se bune što ovdje, u saglasju Srpske i Ruske strane, postoji jedan humanitarni Centar. Takav jednostrani pristup je loš po stabiljnost Balkana", kazao je on.

Milačić je naglasio da njegov dolazak, između ostaloga, ima za cilj da se pokaže da je ovo pitanje važno ne samo za gradjane Srbije.

“Ovo je regionalno pitanje. Jer ako se Srbiji, maltene, sa Zapada brani da ima najbolje odnose sa Rusijom, a to pokazuje pritisak na ovaj Humanitarni centar, šta očekivati od Crne Gore, koja je na silu, mimo referenduma, učlanjena u NATO. To nije slobodan region. To je region koji se huška na rat. Mi ne želimo takav region. Stoga je ovdje, u Humanitarnom centru u Nišu, cijeli region na ispitu", ističe Milačić.

On je, govoreći o Crnoj Gori, kazao da se mora raditi na uspostavljanju formalne saradnje između Podgorice i Humanitarnog centra.

“Crna Gora je pokazala da ne može sama valjano da se nosi sa vanrednim situacijama, što, pošteno govoreći, nije lako ni mnogo razvijenijim zemljama. Mi smo to vijdeli, više puta prethodnih godina u našoj zemlji, što zimi – što ljeti, poslednji put prethodnog ljeta, tokom nezapamćenih požara. Shvatili smo, opet, da nam je potrebna pomoć, da nemamo ni dovoljno znanja, ni dovoljno operative da se na pravi način suprotstvaimo stihijama prirode.

Zbog toga vjerujem da je neophodno i da Crna Gora iskoristi ono što nudi ovaj humanitarni Centar, koji se više puta u praksi pokazao na ovim prostorima, ne samo tokom velikih poplava u Srbiji, prije nekoliko godina. Crna Gora treba da uspostavi odnose sa Humanitarnim centrom u Nišu, kao najopremljenijom i, ujedno, najbližom ustanovom sličnog tipa. Ako vlast ne želi, mi ćemo raditi na tome u budućnosti", naveo je Milačić.

Direktor Centra Bojan Glamočlija izrazio je zahvalnost na posjeti i ukazanom intresovanju za rad i aktivnosti Centra.

“S obzirom da se ste se upoznali sa mogućnostima i opremom koju centar poseduje, mi možemo da dodamo da smo otvoreni za nastavak saradnje kao i pružanje humanitarne pomoći i operativnog reagovanja u slučaju vanrednih situacija", naveo je Glamočlija.

Milačič je tokom višesatne posjete, sa kolegom Božidarom Čarmakom, osim susreta sa direktorom Bojanom Glamočlijom i koordinatorom Viktorom Guljevičem, obišao sve segmente Centra, prisustvovao projekciji filma o njegovom petogodišnjem radu, kao i demonstraciji operativnih mogućnosti Centra.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.