Odlukom UN iz 1999. godine, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, u znak sjećanja na dan kada je diktator Dominikanske republike Rafael Truhiljo naredio ubistva sestara Mirabal, političkih aktivistkinja u toj zemlji 1960. godine.

"Zapažanja više analiza i studija, zvaničnih i nezavisnih izvještaja, ukazuju da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici zabrinjavajuće prisutno, a da je odgovor nadležnih institucija neodgovarajući. Porast broja prijavljenih slučajeva, osim što indikuje da su počinjena djela nasilja u porastu, može biti i pokazatelj da su žrtve dodatno osnažene i pravno poučene da nasilje prijave nadležnim organima", saopšteno je iz institucije Zaštitnika.

Kako navode, osnaživanje žena da znaju i da zahtijevaju svoja prava je ključno u borbi protiv nasilja koje se nad njima sprovodi, bez obzira da li je fizičko, psihičko, ekonomsko ili političko. 

"Ništa manje važna je i uloga svjedoka ovakvih djela, u kojoj se može naći svako od nas, i zato podizanje ukupne društvene svijesti mora ostati u fokusu jačanja preventivnih mjera. Važno je podsjetiti da se ovakvi slučajevi nikada se ne tiču samo jedne osobe, oni se prelamaju na čitave porodice, njihove prijatelje, poslovno okruženje i slično", podsjetio je Zaštitnik.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu određene manjkavosti sistema zaštite u Crnoj Gori, osnov djelotvornog postupanja nadležnih organa mora se zasnivati na usklađenom preventivnom djelovanju, kontinuiranoj edukaciji i obuci postupajućih službenika, razvijanju usluga podrške, sprovođenju efektivnih mjera zaštite i podrške žrtvama i svjedocima u postupcima pred istražnim i pravosudnim organima, ali i na odvraćajućim kaznenim mjerama.

Zaštitnik smatra da posebnu pažnju treba usmjeriti na kaznenu politiku i primjenu instituta odloženog krivičnog gonjenja, koje mjere su se pokazale kao neefikasne i predstavljaju veliki rizik za povratništvo. 

Kako se dodaje, potrebno je dodatno raditi na razvijanju i unapređenju servisa podrške žrtvama nasilja, uključujući finansijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, obuke i pomoć prilikom zapošljavanja, ali i raditi na uspostavljanju dovoljnog broja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja. 

"U cilju povećanja djelotvornosti zaštitnih mjera, mora se obezbijediti redovan nadzor nad njihovim izvršenjem, ali i izvršenjem uslovnih osuda i u slučajevima nepoštovanja izrečenih zaštitnih mjera pribjegavati pokretanju krivičnog postupka, odnosno postupka za opoziv uslovne osude", navodi se u saopštenju.

Iz institucije Zaštitnika podsjetili su da je Crna Gora ratifikovala međunarodna dokumenta koja se odnose na prevenciju, suzbijanje i zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u porodici, među kojima je najvažnija Konvencija Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). 

Ratifikacijom ovog ugovora obavezala se na preduzimanje neophodnih zakonodavnih i drugih mjera radi stvaranja djelotvornog, sveobuhvatnog i koordinisanog sistema prevencije i zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, uključujući i zaštitu od diskriminacije po osnovu pola.

Podsjećaju i da u domenu domaćih materijalnih propisa, ovu oblast uređuje Zakon o zaštiti od nasilja u porodici sa Protokolom o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. Donijeta je i Strategija zaštite od nasilja u porodici 2016- 2020, koja sadrži niz aktivnosti i mjera koje trebaju preduzimati nadležni organi u cilju obezbjeđenja sveobuhvatnog sistema djelotvorne zaštite i podrške žrtvama nasilja.

"Dosljednom realizacijom definisanih mjera i aktivnosti značajno bi se poboljšali stručni kapaciteti postupajućih službenika, unaprijedio multidisciplinarni pristup u sprovođenju propisa iz oblasti zaštite od nasilja u porodici, ali i ojačali opšti i specijalizovani servisi podrške žrtvama, pristup pravdi i pravna zaštita žrtava", kaže se u saopštenju.

Zaštitnik ukazuje da je potrebno unaprijediti i aktivnosti na lokalnom nivou, te da su opštine ključni faktori neposrednog djelovanja u prevenciji i zaštiti od nasilja.

Prema podacima UN, više od trećine žena širom svijeta je doživjelo fizičko (i)ili seksualno nasilje, 750 miliona žena je stupilo u brak prije navršenih 18 godina, a više od 250 miliona njih je podvrgnuto sakaćenju ženskih genitalija.

"Danas je široko prihvaćen stav da nasilje nad ženama, uključujući uznemiravanje i štetne prakse, predstavlja značajnu prepreku ostvarivanju ljudskih prava i neposredno dovodi u pitanje uključivanje i učešće žena u održavanju mira", navodi se u saopštenju generalnog sekretara UN povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Rtcg/Mina