On je, na svečanosti povodom 16. Dana Komore, kazao da se pred organima Komore našlo nekoliko krupnih zadataka, a to su, kako je rekao, ocjena novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, izmjene i dopune Statuta, izbor generalnog sekretara i rješavanje pitanja poslovnog prostora.

“Put koji smo odabrali, koliko god bio mučan, zamoran i neizvjestan pokazao nam je da možemo biti jedinstveni. Danas sa ponosom možemo konstatovati da smo makar privremeno uspjeli da postignemo izuzetno veliko jedinstvo u svim strukovnim komorama i svim organima Komore i da je to trenutno naš najveći kapital”, poručio je Ostojiću PR Centru.

On je istakao da je neophodno da se zna da li će osim nadležnosti predviđenih Zakonom, Komora imati nadležnost da izdaje licence svome članstvu i da li će finansiranje Komore od članarina domaćih i stranih lica biti osigurano obaveznošću članstva kao preduslova za izdavanje licence.

“Nažalost, na današnji dan još uvijek nemamo odgovore na ova pitanja, iako smo ih postavili još prvog dana početka primjene novog Zakona. Osim Austrije, po mome saznanju, u Evropi ne postoji nijedna druga Inženjerska komora koja ne izdaje licence svojim članovima”, naveo je Ostojić.

Želja Inženjerske komore je, kako je kazao, da trajno rješenje pitanja poslovnog prostora potraži u okruženju tehničkih fakulteta.

“Nadamo se da ćemo uz pomoć resornog ministarstva i Univerziteta do kraja našeg mandata uspjeti da realizujemo projekat od koga bi svi mogli da imamo izuzetnu korist. Moram da istaknem da su nam naši prethodnici za ovu potrebu ostavili dovoljno materijalnih sredstava, kao i dobru osnovu za rad”, rekao je Ostojić.

Prema njegovim riječima, za uspješno funkcionisanje Komore neophodna je puna saradnja sa resornim ministarstvom.

“To je nešto što Inženjerska komora nije dovela u pitanje. Naša obaveza je da svojim radom pružimo maksimalan doprinos unapređenju i zaštiti struke, zaštiti interesa naših članova, kao i javnog interesa. Upravo to sve vrijeme činimo”, istakao je Ostojić.

On je ocijenio da inženjeri nikad nisu predstavljali teret društvu i da je u relativno kratkom razdoblju iškolovan stručan kadar, koji je, kako je rekao, sve do pojave divlje gradnje svoj posao radio stručno i savjesno.

“Za divlju gradnju možemo da snosimo samo djelimičnu odgovornost i to individualnu”, poručio je Ostojić.

Posljednjih mjeseci, kako je kazao, često se mogu čuti komentari da će Inženjerska komora da se ugasi.

“Siguran sam da se to može desiti samo ako ne bude nas, odnosno ukoliko mi u tome pomognemo. Ali ne znam kome, jer bi od toga štetu imali svi, i struka i država i društvo”, ocijenio je Ostojić.

Dobitnik nagrade za životno djelo Milo Mrkić, kazao je da Komora danas broji 2.481 inženjera, napominjući da je u proteklih 16 godina, imala uspjeha i neuspjeha.

“Po našem mišljenju u ovome trenutku, mislimo da je to uspješna institucija inženjera. Želja nam je da misija Inženjerske komore i u budućnosti bude puna afirmacija inženjerske struke u Crnoj Gori na poslovima važnim za uspješan privredni i infrastrukturni razvoj države”, rekao je Mrkić.

Student Mašinskog fakulteta i dobitnik stipendije Aleksandar Tomović, kazao je da je tokom studiranja bilo dosta napora, ali i uspjeha.

“Sav trud, koji smo uložili počinje da se isplaćuje. Htio bih da se zahvalim svima koji prepoznaju naš trud i veoma nam je drago zbog toga”, poručio je Tomović.

ž