Učesnici su potvrdili Deklaraciju o ekološkom i klimatskom djelovanju na Zapadnom Balkanu i složili se da u regionu postoji sve veća potreba da se unaprijedi koordinacija postojećih regionalnih inicijativa i projekata kao i onih koji će biti pripremljeni radi ostvarivanja ciljeva strategije Jugoistočna Evropa 2020. Takođe su prepoznali snažnu međusobnu povezanost energetike i politika o klimatskim promjenama, pri tome tražeći načine da se međuresorska saradnja ojača na najvišem političkom nivou.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović obratio se učesnicima sastanka i naglasio da je prilagođavanje ekološkim i klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje temelj svih nastojanja da se unaprijedi regionalna socio-ekonomska situacija i dodao da zajedničko djelovanje predstavlja jedini valjan odgovor koji može dovesti do konkretnih rezultata.
„Godišnje istraživanje mišljenja javnosti i privrednika „Balkanski barometar 2017“ koje sprovodi Savjet za regionalnu saradnju pokazuje da 73% građana regiona vide klimatske promjene kao problem, što predstavlja dalji rast ovog trenda zabilježenog 2015. godine. 77 procenata privrednika u Jugoistočnoj Evropi kaže da su već preduzeli određene mjere da umanje štetan uticaj na okolinu. Ovo je, dakle, pravi trenutak koji treba iskoristiti da se utvrde i realizuju zajedničke aktivnosti koje bi pratile sprovođenje ambicioznog regionalnog Višegodišnjeg akcionog plana za Regionalni ekonomski prostor (MAP REA) u ekonomijama Zapadnog Balkana u oblasti trgovine, investicija, mobilnosti i digitalne integracije, od kojih svaka obuhvata ekološku dimenziju, rekao je Svilanović.“
Regionalni rad na zaštiti okoline i ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama je već otpočeo kroz Regionalnu radnu grupu za okolinu (RWG Env) kojom predsedava Savjet za regionalnu saradnju zajedno sa ekonomijama Zapadnog Balkana, koje se rotiraju. Radna grupa je zadužena za sprovođenje komponente vezane za okolinu strategije Savjeta za regionalnu saradnju „Jugoistočna Evropa 2020“.
Ministar za zaštitu životne sredine Srbije Goran Trivan istakao je da je formiranjem ministarstva posvećenog pitanjima okoline i klimatskih promjena vlada Srbije pokazala odlučnost da se ozbiljno pozabavi ovim izazovima.
„Drago nam je da imamo priliku da razgovaramo o ekološkim i izazovima klimatskih promjena sa kojima se region suočava, ali i da utvrdimo regionalne prioritete i odlučimo o najboljem načinu na koji se pozabaviti ovim izazovima. Rad samo na nacionalnom nivou bez odgovarajuće regionalne koordinacije ne ni bio dovoljan i zato će Srbija pokrenuti niz regionalnih inicijativa koje će se u većim razmjerama baviti pitanjima vezanim za okolinu i klimatske promjene. Važnost saradnje u ovoj oblasti je potvrđena činjenicom da je 2016. godina bila najtoplija godina u istoriji mjerenja sa 1,1°C iznad predindustrijskog perioda na globalnom nivou, a očekuje se da će se pokazati da je 2017. jedna od tri najtoplije godine ikada. Štaviše, možemo očekivati i da se negativan trend sa sve većim brojem nepogoda nastavi do 2060-tih, rekao je Trivan.“
Na sastanku se razgovaralo o sprovođenju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, doprinosu ekonomija Zapadnog Balkana agendi o zaštiti okoline i kako da region na odgovarajući način odgovori na neizbježne klimatske promjene i da im se prilagodi.
Diskusija je obuhvatila i preliminarne rezultate „Studije o klimatskim promjenama u regionu Zapadnog Balkana i njihovom uticaju na različiti privredne sektore“ u kojoj su učestvovali predstavnici Evropske komisije, Agencije za okolinu iz Austrije, Federalnog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj Njemačke, Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu okoline i drugih relevantnih agencija i organizacija koje djeluju u regionu. Preliminarni rezultati nacrta studije pokazuju da je region u brojnim sektorima mnogo podložniji klimatskim promjenama nego ostatak Evrope, što zahtijeva posebnu pažnju i angažovanje ekonomija iz regiona.
Zatvarajući sastanak Srbija je zvanično predala predsjedavanje Regionalnom radnom grupom za okoliš za narednu godinu Makedoniji.
Bon je trenutno centar zbivanja u pogledu klimatskih promjena i zaštite okoline s obzirom da se 23. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (COP 23) održava u ovom gradu od 6. Novembra, a završava se danas.
Komentari