„Budžet za narednu godinu donosimo nakon prve godine sprovođenja finansijske konsolidacije i ostvarenih ohrabrujućih rezultata na unapređenju stabilnosti finansijskog sektora, i ostvarenog značajnog rasta naše ekonomije“ – istakao je potredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović na današnoj konferenciji za medije, na kojoj je predstavljen Predlog Zakona o Budžetu za 2018. godinu koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.

„Ohrabreni ostvarenim, odlučni da nastavimo sa dinamičnim i održivim ekonomskim rastom i ostvarenjem vizije napretka ukupnog našeg društva i unapređenjem kvaliteta života svih građana. Ostvareni ekonomski rast po najvećoj stopi u regionu i među najvišim u Evropi, podsticaj je, ali i zadatak više i izazov više za narednu budžetsku godinu“ – ocijenio je potrpedsjednik Vlade.

Kao poseban zadatak u narednom periodu potpredsjednik je istakao obavezu za sve resore u Vladi obezbjeđivanje nove vrijednosti i doprinos snažnijem ekonomskom rastu, utemeljenom na velikim investicionim projektima u sektorima saobraćaja, turizma i energetike, ubrzanom realizacijom započetih projekata i stvaranju uslova za brzi početak novih.

„Ekonomski razvoj kojem težimo podrazumijeva diverzifikaciju ekonomije, promjeni njene strukture, otvaranje novih preduzeća, povećanje zaposlenosti, povećanje konkurentnosti po osnovu veće inovativnosti i jačanje izvoznih mogućnosti. Naš važan cilj i sve veća potreba je razvoj ljudskih resursa, unapređenje obrazovanja, uspostavljanje i promovisanje društva znanja, rast preduzetništva, podrška inovacijama i novim tehnologijama“ – poručio je Simović dodavši da je neophodno nastaviti sa dosljednim sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije i intenzivirati proces evropskih integracija.

Ključni ciljevi Predloga Budžeta za 2018. godinu su - Jačanja stabilnosti javnih finansija ,- Povećanja konkurentnosti i razvoja ekonomije, - Kontinuiteta značajnih kapitalnih ulaganja, - Garantovanja socijalne sigurnosti građana, - Redovnog finansiranja javnih djelatnosti, - Ravnomjernijeg regionalnog razvoja, - Unapređenja javne infrastrukture, - Redovnog servisiranja međunarodnih obaveza. 

Kako je saopšteno, ključne odrednice Budžeta u funkciji jačanja stabilnosti javnih finansija su: rast izvornih prihoda, koji su prema porojekcijama za za narednu godinu veći su za 153,6 miliona eura ili 9,9 odsto. Projektovano je i smanjenje budžetskog deficita na na 116,2 mil. € odnosno 2,6%, što je umanjenje za 117,5 mil. €, odnosno 50 odsto, u odnosu na planirani za 2017. Takođe, biće manja i potreba za zaduživanjem a 158,3 miliona ili za 35 odsto čime se stvaraju uslovi za smanjenje javnog duga u srednjem roku - saopštila je Vladina Služba za odnsoe sa javnošću.

Pored navedenog predviđa se i poboljšana kontrola rashoda, smanjenje budžetskog deficita, manja potreba za zaduživanjem, zaduživanje isključivo za razvoj i refinansiranje dospjelog duga, svi ostali budžetski troškovi biće finansirani iz izvornih prihoda države.

Takođe, kako je istakao Simović, ovako koncipiran Budžet daje garanciju socijalne sigurnosti građana i redovnog servisiranja svih javnih funkcija, odnosno: redovnost isplata svih vrsta socijalnih davanja, redovnost isplate penzija uz osiguranje njihovog rasta, očuvanje postojećeg nivoa zarada zaposlenih u javnom sektoru.

"Budžet fonda PIO povećan je za 15 miliona eura (ili 3,6%) što obezbjeđuje uslove za redovno usklađivanje penzija u skladu sa zakonom, jednokratne pomoći penzionerima sa najnižim primanjima, nabavku zimnice pod povoljnijim uslovima i sufinansiranje stambene izgradnje za potrebe penzionera", rekao je Simović.

Pored toga, u cilju dodatnog doprinosa afirmaciji i promociji izuzetnih vrijednosti i rezultata u oblastima od posebnog značaja za društvo, kakve su obrazovanje i zdravstvo, Vlada je obezbijedila poseban fond za nagrade zaposlenim u ovim oblastima.

U cilju sprovođenja Vladinih politika predviđena su povećanja u većoj podršci sistemu zapošljavanja, razvoju preduzetništva, većem ulaganju u poljoprivredu i ruralni razvoj, većem ulaganju u turizam u cilju unapređenja turističke ponude, veća podrška sudstvu, tužilaštvu i Ministarstvu pravde.

Pored navedenog, ovaj Budžet nosi i snažnu podršku „društvu znanja“ i razvoju preduzetništva, kroz veću podrška obrazovanju - povećanjem budžeta za prosvjetu i budžeta Univerziteta CG i Znatno većoj podršci razvoju nauke.

Ovim Budžetom predviđena je još snažnija podrška zdravstvu koja će iznositi 205,3 miliona eura tj. za 8,7 miliona eura ili 4,4% više, sa ciljem unapređenja nabavke ljekova i medicinskih sredstava, materijalnih troškova, liječenja van sistema javnog zdravstva i dr. - saopšteno je.

U cilju snažnijeg odgovora na posljedice elementarnih nepogoda (požara, poplava i sl), u Ministarstvu odbrane planirana je nabavka 3 višenamjenska helikoptera u vrijednosti od 30 miliona eura sa periodom otplate na 5 godina, a u MUP planirana je nabavka dva protivpožarna aviona ukupne vrijednosti 6 miliona eura, sa periodom otplate od 3 godine.

Ovaj Budžet je, kako se dodaje, u funkciji povevećanja konkurentnosti, razvoja ekonomije i ravnomjernijeg regionalnog razvoja.

Kapitalnim budžetom za 2018. godinu predviđeno je finansiranje projekata vrijednosti 287,7 miliona eura, i to kroz: nastavak realizacije projekta izgradnje autoputa „Bar – Boljare“ (210 miliona eura planirano u 2018. godini) i nastavak postojećih i uključivanje novih projekata koji se realizuju posredstvom Direkcije za saobraćaj (35,1 milion eura) i Direkcije javnih radova (42,6 miliona eura).

Najveći dio ovih izdvajanja odnosi se na Sjeverni region.

Pored toga, obezbijeđena su povećana sredstva za nastavak rekonstrukcije i investiciono održavanje željezničke infrastrukture.

„Očekujemo da će ove komponente budžeta dati maksimalan doprinos jačanju makroekonomske stabilnosti, daljem ekonomskom rastu, novim zapošljavanjima i daljem unapređenju životnog standarda naših građana“- zaključio je potpredsjednik Vlade.