Prva urbana bašta u Crnoj Gori: Uz rad i druženje do zdravog zalogaja
Foto: Anadolija

Zasadite svoju biljku na Marezi

Prva urbana bašta u Crnoj Gori: Uz rad i druženje do zdravog zalogaja

Po uzoru na velike svjetske gradove u kojima ljudi zbog nemogućnosti da imaju svoje bašte koriste takozvane urbane vrtove za sadnju poljoprivrednih proizvoda, ovakva mogućnost je odsad dostupna građanima Podgorice.

Zahvaljujući bašti Ekologika, svi oni koji žele da imaju parče zemlje i tamo nešto zasade, to mogu uraditi na Marezi, koja je udaljena od centra Podgorice šest kilometara, piše agencija Anadolija.

Na porodičnom imanju Aleksandra Novovića uspijevaju razne sorte voća i povrća. Cijeli proces se obavlja na prirodan način, bez korištenja hemikalija, što je posebna povoljnost za žitelje glavnog grada Crne Gore, koji na svojim trpezama zahvaljujući ovoj bašti mogu imati domaće jabuke, krompir i mnoge druge poljoprivredne kulture. 

 Druženje uz zdravu hranu 

Osnivač bašte Ekologika Aleksandar Novović diplomirani je politikolog. U razgovoru za AA ističe da, osim proizvodnje zdrave hrane, na njegovom imanju se stvara lijep ambijent i druženje. 

„Jedan sam od osnivača prve baštenske zajednice, mi volimo da kažemo baštenske inicijative – bašta Ekologika. Na neki način, ta baštenska inicijativa predstavlja model i rad na formiranju prve urbane bašte u Podgorici, a vjerovatno i u Crnoj Gori. To je zamišljeno kao prijatni, zeleni ambijent u gradovima ili na periferijama gradova koji su dobri za ljudske odnose u smislu okupljanja ljudi, druženje i proizvodnju zdrave hrane“, kaže Aleksandar. 

2017111222682795027745968Web

Aleksandar Novović, vlasnik bašte

Trenutno na Aleksandrovom imanju 13 ljudi ima svoju malu parcelu na kojoj uzgajaju poljoprivredne proizvode. 

„Ovdje se uglavnom sve dešava. Svaka od leja, otprilike metar i po do 15 metara dužine pripada jednom paru, bilo da je u pitanju bračni par, prijatelji ili slično. Imamo šest parova, to je 12 ljudi, jednu ekstra osobu, to je 13 ljudi i imamo zajedničku baštu, to je ekperiment kako zajednički da održavamo baštu, da dijelimo obaveze. U toku sezone, kada je sve to malo više živo nego sada, tu su paprika, nekoliko vrsta paradajza, razne salate, blitva, spanać. Imamo sve ono što je jednom domaćinstvu zanimljivo za uzgajanje. Imamo boraniju, kukuruz, patlidžan, čak imamo i bamiju. Gledamo da kombinujemo sorte koje su u skladu sa podnebljem, ali opet da imamo nešto malo egzotično“, ističe Aleksandar. 

2017111222682795027745974Web

Foto: Anadolija

Sada, kada je pozna jesen, u bašti su primjetni ostaci berbe mnogih poljoprivrednih kultura. Završen je posao oko kukuruza i krompira, dok će japanska jabuka biti ubrana narednih dana. Primjetna je i poneka bundeva.

2017111222682795027745975Web

Foto: Anadolija

Bašta je po riječima Aleksandra podijeljena na dva dijela, na dio gdje se vrši sadnja poljoprivrednih proizvoda i na dio gdje je voće. 

„Sada smo u voćnjaku. Njega koristimo kao taj društevni ambijent, interaktivni. To je ono što mi fokusiramo, za nas baštovanstvo nije samo tehnologija, mi baštovanstvo gledamo kao ljudski odnos i negdje kroz ovaj ambijent, mi želimo da odgajamo 'organske ljude'. S druge strane, ove bašte su kao neki regulišući faktor u širem smislu. Postojanjem urbanih bašti u gradovima regulišu se neki urbanistički promašaji“, kaže Aleksandar. 

2017111222682795027745978Web

Foto: Anadolija

Sve prirodno, nema hemikalija 

Sa njim u bašti radi i djevojka Kristina Žugić. Ona je jedan od suosnivača bašte Ekologika. Kaže da se odlično snašla na imanju, iako dolazi iz velikog grada. 

„Odlično sam se snašla, iako je u početku to bilo dosta onako smotano, s obzirom na to da sam gradsko dijete. U Beogradu sam odrasla i nisam imala mnogo kontakta sa selom. Ovo je bio pravi izazov za mene, ali ja stvarno volim zemlju i uživam u baštovanstvu. Mi čak i koze imamo i to mi je kao neki hobi“, kaže Kristina. 

2017111222682795027745969Web

Kristina Žugić, foto:Anadolija

Poručuje da se skoro svakog dana u bašti radi po dva sata. Ističe i da je sve što se proizvodi u bašti prirodno. 

„Nema hemikalija u bašti, to smo zabranili na samom početku, mada ni oni ne žele da ih stavljaju, jer su tu da bi jeli zdravo. To sa hemikalijama u principu mogu svuda kupiti. Mi se trudimo da koprivom štitimo svoje proizvode, buhačom i nekim stvarima koje možemo pronaći na imanju. Mislim da je u principu dva sata, ne svaki dan, ali bar četiri puta u sedmici dovoljno da bi se dobila bašta koja može da da stvarni rezultat“, kaže Kristina. 

2017111222682795027745972Web

Foto: Anadolija

Ističe da su korisnici bašte ljudi različitih profila koji dolaze iz centra grada. 

„To su uglavnom ljudi koji žive u stanovima i raznovrsni su ljudi. Imamo od penzionera do mladih bračnih parova, studenata. To je nama jako zanimljivo i vrlo je dinamično u bašti zbog toga“, kaže Kristina. 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.