Oktobarska revolucija a kao da nije
Foto: Sputnik

Temeljac dvadesetog zaboravljen u dvadeset i prvom vijeku

Oktobarska revolucija a kao da nije

Kada je sa krstarice ”Aurora” ispaljen hitac koji je označio početak napada na Zimski dvorac, sjedište carske porodice Romanovih u Petrogradu, počela je kulminacija onog što je u bivšem Sovjetskom Savezu znano kao Crveni oktobar a u ostatku svijeta kao Oktobarska revolucija.

Bila je to prva marksističko-komunistička revolucija koja je označila kraj carske Rusije ali i početak širenja komunizma ne samo kao ideologije, već i kao revolucijonarnog dolaska na vlast. Primjer petrogradskih boljševika slijedili su mnogi, od Afrike do Kube. I Evropa dvadesetog vijeka bila je puna komunističkih partija, država i vlada. Vijek nakon revolucionarnih promjena u Rusiji, istoričar Adnan Prekić podsjeća za Kodex, da dolazak komunista na vlast nije bio tako jednostavan.

„Boljševici su nakon prvih revolucionarnih promjena u Petrogradu, poznatijih pod nazivom Februarska revolucija bili mala, skoro marginalizovana politička partija sa krajnje radikalnim, ljevičarskim stavovima. Njihov put prema vlasti osam mjeseci kasnije, trasirala je čelična partijska disciplina i revolucionarni narativ. Ruski narod iscrpljen mogim problemima, gladan i željan promjena nije mogao čekati na dugotrajne promjene. Boljševici su im ponudili ono što su željeli da čuju: brzo rješavanje svih njihovih problema. Kada se ispostavilo da ta obećanja nije moguće rješavati na taj način bilo je kasno“, kaže za Kodex Prekić.

RaspadSSSR5830x0

Lenjin drži govor u Petrogradu tokom revolucije, Foto: Wikimedia

Ipak, Oktobarska revolucija jedan je od temeljnih događaja dvadesetog vijeka, ne samo što je srušila jedno carstvo i na njemu stvorila Sovjetski Savez, jer je realizovala marksistički ideal stvaranja komunističke države i uspostavila nov način društvene raspodjele dobara i vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Sto godina potom, skoro da se niko ne sjeća Oktobarske revolucije a Lenjin i drugovi mogu se još samo vidjeti odštampani na majicama koje se nose u kapitalističkom svijetu. Doduše Lenjin još počiva u svom mauzoleju na Crvenom trgu ali su se dugo vodile rasprave u savremenoj Rusiji da se Lenjin propisno sahrani.

„Propašću komunizma u Sovjetskom Savezu i njegovim raspadom propala su i ideje Crvenog oktobra. Simboličnim padom Berlinskog zida na Zapadu pao je i komunistički div sa Istoka, koji je bio i čuvar glavnog toka komunistčkih ideja i svojevrsan zaštitnik ostalim komunističkim tvorevinama na Planeti. Jednostavno rečeno komunizam je kapitulirao pred kapitalizmom", kaže za Kodex istoričar Adnan Prekić.

d58dcb0252c2f492dfc6dd1562464cef

Foto: Reuters

A kapitulacija komunizma značila je teške godine za poražene. Na prostore zemalja bivšeg komunističkog bloka ušetao se kapitalizam u svom neoliberalnom obliku. Naredne dvije decenije biće potrebne većini bivših komunističkih država da uhvate makar minimalan korak sa kapitalističkim pogledom na svijet. Mnoge od tih država prošle su kroz glad, hiperinflacije, pljačku onog to je bilo državna odnosno društvena imovina. Sa zaboravom ideja Crvenog oktobra u zaborav je pala i Oktobarska revolucija. Zato je bila revolucija a kao da nije. 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.