"Imajući u vidu moj doprinos zdravlju i životu Cetinjanki i Cetinjana kroz obavljanje svoje profesije, smatram da imam i pravo da skrenem pažnju mojim sugrađanima na loše stvari koje su neprihvatljive da se dešavaju u prijestonici Crne Gore i sugerišem izbor onih koji bi stanje neuporedivo popravili.Prije toga, valja podsjetiti. Vladin dom na Cetinju, tada najveću građevinu u Crnoj Gori i prvu od armiranog betona, podigao je Kralj Nikola za svoje krunisanje 1910. godine, kreditima iz inostranstva, a građen je manje od godinu ipo. Tako kratko zbog velikog pritiska Parlamenta da se glavni grad premjesti u Podgoricu, jer u Cetinju nema gdje da se drže zasijedanja", navodi Vušurović.
Prema njegovim rječima,u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, Cetinje je bilo centar Zetske banovine i privredno je napredovalo. Dodaje da se i okupaciona vlast Pircija Birolija zadržala na Cetinju.
"Dolaskom KPJ na vlast, glavni grad se 1947. g. premješta u Titograd, sa njim i sve važne institucije, a kasnije i „Pobjeda“. Međutim, tadašnja vlast nije zaboravila Cetinje, počinje izgradnja i opremanje fabrika i drugih privrednih preduzeća, u Cetinju radi desetak hiljada stanovnika, nema nezaposlenih, u grad se doseljavaju iz drugih krajeva, u Cetinjskoj bolnici ima oko hiljadu porođaja godišnje, od toga skoro pola Cetinjani, sedamdesetih godina se završava i novi put prema Titogradu i Budvi", saopštio je Vušurović.
Kako navodi, slom i sunovrat Cetinja nastupa u „godinama koje počinju januarom“ pod današnjom vlašću.
"Privredna preduzeća se brzo zatvaraju, ogroman broj stanovnika ostaje bez posla i prihoda, ljudi se raseljavaju, broj stanovnika opada, broj porođaja drastično opada, mobilizacije i pogibije u „ratu za mir“, porast kriminala, okretanje ka švercu kojim se državni budžet do kraja osiromašuje, hiperinflacija i plate od pet maraka, stalne nestašice vode i struje i opštedepresivno stanje građana. Vlast pokušava da stanje popravi i proglašava Cetinje za Prijestonicu, ali nikako, za dvadeset godina, ne donosi Zakon o prijestonici koji bi podrazumijevao izdvajanje iz budžeta države sedam do deset miliona godišnje za razvoj Cetinja. Kriminal je i dalje u porastu, nezaposlenost još veća, iseljavanje se nastavlja, natalitet i dalje pada, kod stanovništa beznađe. Duboko sam ubijeđen da je i okupaciona vlast bila bolja od ove koja je Cetinje dovela u ovo stanje.", poručio je on
Cetinjska bolnica, osnovana 1873. g, najstarija u državi, kako navodi, administrativno je određena i za područje Budve i Petrovca.
"Međutim, stanovnicima primorskih gradova je lakše i bliže da idu u Kotorsku bolnicu, pa Cetinjska bolnica nema dovoljno pacijenata i vlast pominje ukidanje. Na drugoj strani, pojedini ljekari i odjeljenja bolnice su se istakli na nivou cijele Crne Gore i dolazili bi pacijenti iz drugih gradova, ali sadašnjim zakonom vlast to ne dozvoljava", saopštio je Vušurović.
On je siguran da postoje rješenja za napredak i razvoj bolnice, ali je isto tako siguran da postojeća vlast ta rješenja nema.
"Poštovani Cetinjani, kao jedan od onih koji se bavi spašavanjem ljudskih života, imam pravo da pozovem: nemojte glasati za onu partiju koja nas je sumanuto mobilisala na Dubrovačko ratište, gdje je izgubilo život dvjestapedeset ljudi u besmislenom “ratu za mir”! Nemojte dozvoliti da uzimaju vaš glas za sitne naknade, to ne rade ponosni Cetinjani. Glasajte po svojoj savjesti, glasajte zbog onih koji su vam najmiliji, a još nemaju pravo glasa! Živjela Crna Gora!", zaključio je Vušurović
Komentari