Tom prilikom Forum žena pokreta URA u Baru sa potpredsjednicom Jasminkom Todorović posjetio je domaćinstvo porodice Metović u Podama, koje živi od sopstvene proizvodnje.

“Dočekala nas je domaćica Hasija, srdačna i nasmijana. I kako to uvek biva u pravoj domaćinskoj kući, prvo nas je počastila priganicama, sirom, medom, sokom od drenjina, džemom od drenjina, kolačima... Kuća odzvanja dječjim smijehom, tu je i baka od skoro devedeset godina, krepka i zdrava i snahe. Iskoristile smo priliku da čujemo od Hasija o njenom radnom danu”, kazala je Todorović.

Ona kaže da je Hasija samo jedan od primjera uspješnih i ponosnih  žene na selu.

“Ustaje prije 5h, jer mora sve da postigne. Pomusti krave i koze, usiriti mlijeko, baciti đubrivo, obrati voće, okopati povrće. A Hasnija svega ima. Raštana, luka u vijencima, paradajza, krompira, domaćih jaja, mrkve, maslina, kupusa, peršuna... Kuća miriše na dunje i drenjine. Ima ona i druge vrste voća. Ona ne kupuje hljeb. Njeni ukućani jedu samo onaj koji ona ispeče. Sprema se domaća, organska hrana. Ništa što uzgaja se ne prska.  Koristi stajsko đubrivo. Petkom svoje proizvode nosi na pijacu u Stari Bar. I tako svaki dan od 5 - 23h. Sve uz osmijeh priča i kaže - Šta ću, mora se…” ističe Todorović

Forum žena pokreta URA u gradu pod Rumijom šalje ovom prilikom i poruku svim relevantnim državnim institucijama i subjektima, da moramo više voditi računa o ženama koje proizvode hranu svojim rukama i na tradicionalan način i svoj život žive na selu.

“One se susrijeću sa nizom problema a između njih je i ostvarivanje prava na porodiljsko ili penziju. Žene na selu imaju veoma značajnu ulogu i potencijal, ali još uvijek predstavljaju “nevidljivu” radnu snagu. Značaj žena u ruralnim područjima je taj što pridonose blagostanju svojim porodicama kao i razvoju gazdinstava na selu. Nemaju ni dana radnog staža, mada rade mnogo duže od zakonom propisanog radnog vremena” ističe Todorović.

Zaključuje da cilj društva mora  da  bude osnaživanje položaja žena na selu, uvećanje produktivnosti u poljoprivredi,  kao i prihod malih proizvođača, posebno žena, kao izuzetno važnog faktora u cilju poboljšanja bezbjednosti hrane i smanjenja siromaštva.