Ona je danas, na međunarodnoj konferenciji "Razvoj i promocija servisa podrške u zajednici za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem", koju je povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, organizovao Caritas /Karitas/ barske nadbiskupije, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, ocijenila da se svijest o mentalnom zdravlju  može mjeriti kroz aktuelnu politiku mentalnog zdravlja, kao i činjenicu koliko je ona zastupljena u globalnoj zdravstvenoj politici zemlje.

“Duševno zdravlje je dio opšteg zdravlja. Problem mentalnog zdravlja pogađa društvo u cjelini. Procjenjuje se da u svijetu danas oko 450 miliona osoba pati od neke psihičke bolesti ili poremećaja ponašanja, a najčešće su depresija, alkoholizam, šizofrenija i bipolarni poremećaj”, pojasnila je Drešević u PR Centru.

Nova aktivnost Ministarstva zdravlja je, kako je istakla, uvođenje kućnih psihijatrijskih posjeta od strane asertivnog tima.

“Tim čine psihijatar,psiholog, socijalni radnik i medicinski tehničar, odnosno sestra. To bi trebalo da se počne primjenjivati od četvrtog kvartala ove godine. Biće obuhvaćeni najteži psihijatrijski pacijenti, koji su bar dva puta tokom godine bili hospitalizovani u psihijatrijskoj bolnici”, rekla je Drešević.

Na taj način će se, kako smatra, smanjiti broj hospitalizacija.

“Već prvih deset do 15 dana, po izlasku iz bolnice uz dobrovoljni pristanak pacijenta, asertivni tim će obaviti prvu posjetu. Poslije mjesec će to biti ponovo uz određene dijagnoze, znači najteži pacijenti. To će biti u sedam centara za mentalno zdravlje u Crnoj Gori”, pojasnila je Drešević.

Buduće aktivnosti Ministarstva zdravlja, prema njenim riječima, biće prvenstveno fokusirane na jačanje službi i servisa mentalnog zdravlja u zajednici, kroz, kako je objasnila, jačanje uloge asertivnih timova u centrima za mentalno zdravlje.

“Čvrsto ćemo predvoditi savremeni koncept razvoja psihijatrije usmjeren ka psihijatriji u zajednici i destigmatizaciji osoba sa mentalnim problemima, što u postojećim okolnostima predstavlja veliki izazov”, kazala je Drešević.

Koordinator aktivnosti Karitasa barske nadbiskupije, Marko Đelović, rekao je da je tu organizaciju u Baru juče posjetilo deset štićenika psihijatrijske bolnice iz Kotora, napominjući da su povratne reakcije veoma simbolične.

“Vjerujem da je to korak u mogućnosti razvoja novih servisa podrške u zajednici. Iskoristili smo priliku da se družimo i posjetimo kulturno-istorijske znamenitosti grada. Bilo je izjava da je to najljepši dan u životu, da je sloboda lijepa, a neko je kazao da je prvi put nakon sedam godina izašao izvan Bolnice”, rekao je Đelović.

Prema njegovim riječima, veoma je važno razvijati nove servise podrške u zajednici, a to je, kako je kazao, moguće zajedničkim i komplementarnim radom i saradnjom.

“Vjerujemo da zajedničkim radom i saradnjom institucija koje imaju za cilj da unaprijede kvalitet života osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem možemo imati brze i održive promjene u kreiranju jednog novog ambijenta”, smatra Đelović.

Doktorka Marina Roganović, ocijenila je da je mentalno zdravlje od presudnog značaja za sveukupno blagostanje pojedinca i društva uopšte.

“To je takvo stanje gdje čovjek može sve svoje kapacitete da prikaže, iskoristi, da recimo formira porodicu, da se brine o njoj, da bude aktivan na radnom mjestu i da doprinese ne samo sebi i porodici, nego i čitavoj zajednici”, rekla je Roganović.

U velikom dijelu svijeta se, kako je kazala, ne poklanja dovoljno pažnje mentalnom zdravlju, a sa druge strane, kako je primijetila, sve je više mentalnih poremećaja.

“Preko 40 odsto zemalja u svijetu nema jasnu politiku mentalnog zdravlja, a čak 90 odsto nema politiku mentalnog zdravlja koja bi bila posvećena djeci i adoslescentima”, navela je Roganović.

Uključivanje asertivnih timova u rad sa psihijatrijskim pacijentima je, kako je kazala od ključne važnosti, jer, kako je pojasnila, ne može se govoriti o komunalnoj psihijatriji, ako takva aktivnost ne postoji.

“Uloga tima će biti da na licu mjesta procijeni u kakvom je stanju pacijent, da li uzima terapiju. Možda da sprovede neku kraću edukaciju članova porodice i samog pacijenta. I u tom smislu će sigurno doći do smanjenja hospitalizacija”, objasnila je Roganović.

Ona je kazala da je stopa suicida u porastu u Crnoj Gori i u svijetu.

“Suicid nije vezan samo za bolest. Sve više mladih dolaze do toga da pokušaju ili čak izvrše suicide, a nisu imali ranije nekih mentalnih poremećaja i problema. Veoma je bitan uticaj sredine, porodice, društva”, rekla je Roganović.

Prema njenim riječima, ljudi se radije obraćaju alternativnim stručnjacima, nego psihijatrima i psiholozima.

“Onaj ko ima mentalni poremećaj ne želi da se obrati. Ali treba iskoristiti i tražiti pomoć, jer mi smo dostupni. Ljudi su u mogućnosti da dođu kod psihologa, psihijatra, stručnog lica i apelujem da se to koristi”, poručila je Roganović.

Predsjednica udruženja Susreti iz Zagreba, Radmila Stojanović Babić, rekla je da u Hrvatskoj postoji više od pola miliona osoba sa invaliditetom što, kako je pojasnila, predstavlja 12 odsto u ukupnom broju stanovništva.

“To je puno više od evropskog prosjeka, koji iznosi devet odsto, a dio te razlike vezan je za ratna dešavanja”, navela je Stojanović Babić.

U Hrvatskoj, kako je dodala, ima 128 hiljada osoba sa mentalnim oštećenjima, što je, kako je pojasnila, četvrtina u ukupnom broju osoba sa invaliditetom. 

Stojanović Babić je kazala da Karitas Zagrebačke nadbiskupije pruža uslugu organizovanog stanovanja za 44 osobe koje imaju intelektualne teškoće i psihičke smetnje.

“Imaju 21 osobu koja je beskućnik i njima takođe pružaju smještaj”, navela je Stojanović Babić.

PR Centar