On je iznio tezu da privatizacije u Crnoj Gori, u najvećoj mjeri, nijesu sprovedene sa željom da se ozdrave preduzeća, već da se se mahinacijama dovedu do gašenja, hiljade radnika ostave bez posla, a vrijedna imovina pređe u vlasništvo privilegovanih pojedinaca, dobro poznatih crnogorskoj javnosti.

"U brojnim slučajevima rađeno je po jednoj istoj matrici, pod sumnjivim okolnostima vlasnici preduzeća postanu privilegovani pojedinici, naslijede vrijednu imovinu preduzeća koju ili prodaju ili prenesu raznim mahinacijama i fiktivnim tenderima u vlasništvo njihovih matičnih firmi, a krajnji epilog je odvođenje preduzeća u stečaj gdje povjerioci, odnosno, značajnim dijelom radnici, nemaju mogućnosti da se naplate, bez ispunjenih pretpostavki za obeštećenje. Dokaz za to je i broj privatizovanih preduzeća koja se nalaze u stečaju. Prisjetimo se samo slučaja privatizacije Južnog Jadrana iz Herceg Novog o kojem sam govorio prije mjesec dana, kada me je Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo da je nakon mog obraćanja krenuo proces izviđaja u vezi sa nezakonitostima na koje sam ukazao. Naime, u ovom slučaju, kompanija Carine je uspjela da kupi cjelokupnu imovinu Južnog Jadrana za par stotoina hiljada maraka, a kasnije, nakon uništavanja preduzeća, obespravljivanja radnika i prenošenja imovine na likvidnu firmu, samo petinu imovine nekadašnjeg Južnog jadrana proda za 12 miliona eura", podsjetio je poslanik Demokrata.

Šaranović je kazao da je zbog tajanstvenosti brojnih privatizacija jako teško danas sa punom preciznošću govoriti o numeričkim pokazateljima ukupnog procesa, ali ono što je javnosti poznato jeste da je preko 90% privatizovanih preduzeća završilo neslavno, da se prihodi od prodaje i zakupa za 20 godina privatizacije mjere na oko 850 miliona, a da je crnogorska privreda 1998. godine procjenjivana na vrijednost od 4,5 milijarde.

"Država je u prosjeku na svakoj privatizaciji gubila trećinu zbog loše sprovedenog postupka. Prisjetimo se da su građani samo u slučaju KAP-a platili 126 miliona palih garancija, za koje je DRI utvrdila da su izdate nezakonito, a da do današnjeg dana niko nije odgovarao. O nepoštovanju privatizacionih ugovora najplastičnije svjedoči slučaj privatizacije HTP Boka, gdje je Dragan Brković, najveći devastator šuma, sa jedne, i jedan od najvećih poreskih dužnika, sa druge strane, obećao da će uložiti 64 miliona, a danas nakon toliko godina imamo srušen hotel Tamaris na kome se nalazi parking prostor. Od hotela, investicija, 64 miliona i poštovanja ugovora, po pravilu - ni traga, ni glasa", saopštio je Šaranović.

Istakao je da je akcijom Demokrata i javnim pritiskom spriječena je prodaja Instituta „Simo Milošević“ u Igalu. Šaranović je podsjetio crnogorsku javnost da je Savjet za privatizaciju imao u planu da proda 230 000 m2 zemljišta na pjeni od mora, 80 000 kvadrata bolničkih kapaciteta, Titovu vilu i prirodno lječičište, za 10 miliona eura.

"I kome su htjeli prodati? Navodnom britanskom konzorcijumu koji je imao osnivački kapital od hiljadu funti, i koji je ugašen odmah nakon što smo zaustavili ovu veliku prevaru, a takav “gigant” je navodno trebao da garantuje ulaganje od 200 miliona eura.

Kada su mogli prodati 15 miliona kvadrata Solane za 800 000 eura, navodnim ugovorima o dugoročnom zakupu, a u suštini klasičnim kupoprodajnim ugovorima, dati u bescijenje Kraljičinu plažu, Miločer i Sveti Stefan, ili za 4000 eura mjesečno dati tvrđavu Mamula i ostrvo Lastavica, onda ne treba da nas čudi što novim planom Savjet za privatizaciju atakuje na Budvansku i Ulcinjsku rivijeru, Buljaricu, Adu Bojanu, Savin kuk. Da ne govorimo o ponovnom pokušaju ataka na Institut Igalo, ili pokušaj prodaje paketa akcija Luke Bar za 7 miliona eura", rekao je Šaranović.

Zbog svega prethodno navedenog, kako je istakao Šaranović, Demokrate će se  zalagati za preispitivanje svih privatizacionih ugovora kako bi se obezbijedilo poštovanje članova 419 i 420 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, odnosno, imperativne zakonske norme koja kaže da će zemljište, za koje u postupku privatizacije ili stečaja nije plaćena tržišna naknada, ostati u vlasništvu države.

"Zato ćemo insistirati na sačinjavanju „Bijele knjige privatizacija u Crnoj Gori“ koja će dati odgovor na pitanja ko je i pod kojim uslovima privatizovao državna preduzeća, po kojoj cijeni je kupovana imovina, kakva je sudbina preduzeća i samih radnika, u čijem se vlasništvu danas nalazi ova imovina i ko je sve zarađivao stotine miliona eura na tim transakcijama. “Bijela knjiga privatizacija” je nasušno potrebna Crnoj Gori, a sve sa ciljem da se oteto vrati državi i njenim građanima", zaključio je poslanik Demokrata.